Za knjigu naziva "Vukovarsko kazalište u vukovarskoj kulturi 1884. - 1941." teatrologinje Antonije Bogner-Šaban rečeno je, između ostaloga, prilikom predstavljanja u Hrvatskom domu Vukovar, da je - jedna od onih knjiga koje su morale biti napisane.

Ugledna hrvatska teatrologinja je, naime, temeljito istražila i analizirala veliku dionicu povijesti vukovarskog kazališnog života (1884. - 1941.), koji se s povremenim prekidima zapravo odvija sve do današnjh dana, te ju stručno, ali i široj publici pristupačno, izložila na tristotinjak stranica monografije u nakladi Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti.

- Na ovoj knjizi sam radila nekoliko godina, ponukana dugogodišnjim istraživanjima povijesti kazališta u Slavoniji i Srijemu, a razdoblje koje obrađujem točno je omeđeno pojavom stalnih građanskih predstava u okviru vukovarskog Hrvatskog pjevačkog glazbenog društva "Dunav" - rekla je autorica Bogner-Šaban pred vukovarskom publikom. Navela je i kako je tipičnost vukovarskih predstava bila to što su njegovale pučki igrokaz, tipičan ne samo za vukovarski kraj, dodala je, nego i uopće za razvoj povijesti hrvatskog kazališta. Također je istaknula kako je u Vukovaru odigran i prvi hrvatski igrokaz - "Graničari" Josipa Freudenreicha - koji je u posebnim prigodama obnavljan u još tri navrata, a osim njega na vukovarskim kazališnim daskama igrani su i pisci koji potječu s područja Slavonije, Srijema i iz hrvatskog dijela Posavine. Prema autoričinim riječima, na taj se način obnavljala i usađivala ikavica kao jezična specifičnost. Rekla ja Antonija Bogner-Šaban i da je vukovarsko kazalište bilo blisko povezano sa zagrebačkim kazalištem, koje je preko Nikole Andrića i Julija Benešića sudjelovalo, pokroviteljski i(li) organizacijski, u životu vukovarskog kazališta, gdje je početkom 30-ih godina prošlog stoljeća vrlo često i gostovalo, pohodeći grad Vukovar.

- Vukovarsko kazalište djelovalo je do Drugog svjetskog rata, 1941., a Hrvatskom pjevačkom glazbenom društvu "Dunav" licenca je oduzeta 1948., i to zbog političkih razloga, i od tada kreće jedna drukčija povijest - rekla je u Vukovaru autorica knjige.

Govoreći o spomenutoj knjizi Antonije Bogner-Šaban, akademik, i sam teatrolog, Boris Senker kazao je kako je, dakle, knjiga "Vukovarsko kazalište u vukovarskoj kulturi 1884. - 1941." jedna od onih knjiga koje su morale biti napisane.

- To je knjiga koja pokušava rekonstruirati povijest jednog kazališta koje je nastajalo i nestajalo i trebalo je pronaći sve te tragove, što je Antonija Bogner-Šaban uspješno napravila - istaknuo je.

O knjizi je govorio i akademik Pavao Pavličić, književnik, rođeni Vukovarac, rekavši da je knjiga Bogner-Šaban važna za svakog Vukovarca jer "to nije samo povijest vukovarskog kazališta i kazališnih inicijativa u Vukovaru nego je i mala povijest Vukovara".

Knjiga "Vukovarsko kazalište u vukovarskoj kulturi 1884. - 1941." tiskana je u nakladi HAZU-a, a uz potporu Vukovarsko-srijemske županije, Gradskog muzeja Vukovar i Hrvatskog doma Vukovar.