Prva procjena važnijih ranih usjeva u 2021. godini Državnog zavoda za statistiku, pokazala je smanjenje proizvodnje pojedinih kultura u odnosu na lani, međutim tvrtka Smarter u svojoj analizi ističe kako im je u svim razgovorima, kako s udruženjem proizvođača žitarica, tako i s velikim otkupljivačima i traderima žitaricama i uljaricama, potvrđeno da je ove godine sigurno požnjeveno između 1.050.000 i 1.100.000 tona pšenice te kako je samim tim prosječni ostvareni prinos bio između sedam i osam tona po hektaru zasijane pšenice, što je povećanje u odnosu na 2020., odnosno povećanje od 24,4 % u odnosu na objavljenu procjenu.

"Proizvođači pšenice su 2021. godine za kilogram svog proizvoda dobili cijenu koja već dugo nije viđena, od čak 1,60 kn/kg prosječno", navodi Smarter. "Pšenica 2021. godine izrazito je visoke kvalitete, nema bolesti, a razlozi za to prije svega leže u sortimentu koji je sijan, ali i u vremenski jako povoljnoj godini za pšenicu", navodi se u analizi. Rast globalnih cijena pšenice stvorio je, pak, tržišno okruženje koje će ove godine omogućiti ratarima relativno visoke zarade na ovoj ratarskoj kulturi, unatoč tome što su rasli i troškovi proizvodnje.

Zanimljivo je kako je ove godine izostao veliki izvoz pšenice, jer su kupci očekivali da će se cijene na globalnim burzama smanjiti. No, srećom, za one koji čuvaju pšenicu na zalihama cijena pšenice na burzama i dalje raste te je na burzi u Budimpešti prešla 230 eura po toni. Ovo znači da bi hrvatski proizvođači, odnosno otkupljivači koji imaju pšenicu na zalihi, mogli dodatno zaraditi, pa bi se proizvodnja pšenice ove godine mogla pokazati kao izrazito profitabilna poljoprivredna djelatnost.

Činjenica je da će ovakva kretanja cijena u posljednje dvije godine sigurno stimulirati hrvatske ratare na ponovnu sjetvu pšenice u jesen ove godine, navodi Smarter. "Iako smo često kritički promišljali o ovakvoj strategiji sjetve, i često pozivali na potrebu strukturnih promjena u proizvodnji, zbog potrebe za proizvodnjom poljoprivrednih proizvoda veće dodane vrijednosti, čiji je Hrvatska veliki uvoznik (voće, povrće), posljednje dvije godine pokazuju da su ratarske kulture, kao hrvatski izvozni poljoprivredni proizvod, izuzetno konkurentne i profitabilne", ističe se u analizi te poziva na jače investicije u preradbene kapacitete za žitarice. D.Pav.