Dolazak talibana na vlast u Afganistanu iznova je aktualizirao problem migracijskih tokova ne samo iz Afganistana nego i šire, iz te azijske regije i već odavno krizne Sirije, uključujući i tzv. balkansku rutu. Uglavnom, Europska unija priprema se na priljev tražitelja azila iz Afganistana, no hoće li se on i dogoditi, ovisi o situaciji u toj državi, rekao je Fabrice Leggeri, čelnik Frontexa, europske agencije za graničnu i obalnu stražu.

Koliko je Frontex spreman za evenutalni masovni dolazak izbjeglica iz Afganistana?

- Frontex se priprema za potencijalni priljev tradicionalnim rutama poput Turske i Grčke, ali i novim, poput Bjelorusije koju Bruxelles optužuje da šalje ilegalne migrante preko granice. Frontex prati što se događa u samom Afganistanu, no i u afganistanskim zajednicama u susjednim i drugim državama, kao što su Iran, Pakistan, Tadžikistan, Turska, Uzbekistan i Turkmenistan.

Je li vjerojatniji dolazak Afganistanaca koji su u drugim državama?

- Hoće li ljudi koji trebaju međunarodnu zaštitu pobjeći iz Afganistana, ovisit će o događajima u toj državi. No vjerojatnije je da će do Europske unije prvo probati stići afganistanske zajednice u inozemstvu - smatra Leggeri.

EU je pokušao reformirati svoj sustav migracija nakon izbjegličke krize 2015. i 2016., kad je u Europu stiglo više od milijun izbjeglica. Savez je sada spremniji na povratak migranata u njihove domovine ako im nije odobren azil.

- Granična policija danas je bolja u prepoznavanju države podrijetla nego što je bila prije šest godina. Sad ne možemo vraćati Afganistance u Afganistan. Naravno da ne možemo. No možemo vraćati one koji glume da su Afganistanci. Stručnjaci na vanjskim granicama EU-a sada znaju prepoznavati nacionalnost po dijalektu i načinu govora - naglasio je Leggeri.

Migracija Afganistanaca u Europu mogla bi postati dio europskog spora s Bjelorusijom koju Bruxelles optužuje da zrakoplovom dovodi ljude s Bliskog istoka, a potom ih ilegalno šalje preko granice, zbog čega je Litva ove godine zabilježila povećanje broja dolazaka od 1500 posto. Minsk, optužen da se tako osvećuje za europske sankcije uvedene zbog kršenja ljudskih prava, odbacuje tvrdnje da to čini. O tome Leggeri kaže:

- Događaji s Bjelorusijom otvorili su svima oči. Taj način poticanja migranata... Kriminalne mreže žele zaraditi, ali državne institucije to rade zbog geopolitike, a to je druga priča. O geopolitičkim faktorima ovisi hoće li, recimo, kriza u Afganistanu iz migracijske perspektive biti povezana s krizom u Bjelorusiji, zaključio je čelnik Frontexa. (H/DJ)