Dome slatki dome
UZGOJ BOBIČASTOG VOĆA

Uz malo truda uživajte u zdravim, svježim bobicama
Objavljeno 9. rujna, 2021.
Pri kupnji sadnica imajte na umu da će neke biljke dati plod tek nakon više godina

Prednost je bobičastog voća pred ostalim vrstama u tome što za njega treba manje prostora, a pri uzgoju manji je rizik.



Bobičasto voće razmnožava se sadnicama koje možemo kupiti u rasadnicima. Pri kupnji imajte na umu da će neke biljke dati plod tek nakon više godina. Bobičasto voće zahtijeva određenu njegu, ali nije potrebno previše truda, možemo mu napraviti armaturu uz koju ćemo ga vezati. Osim što ćemo naš vrt ukrasiti lijepim cvjetovima, kad bobičasto voće dozrije, moći ćemo se pogostiti i svježim plodovima koje možemo upotrijebiti u svježem stanju ili preraditi u razne proizvode, koje možemo koristiti u kasnijem razdoblju.

Uz mnogo vrsta različitog bobičastog voća spomenut ćemo samo najpoznatije, a to su jagode koje se mogu uzgajati i na balkonu, zatim malinu, kupinu i ribiz koje traže nešto više mjesta. Osim što nam omogućavaju veliku berbu svježih bobica, omogućavaju nam i velike mogućnosti uređenja našeg vrta. Veći grmovi stvorit će odličnu zaštitu od znatiželjnih pogleda, a isto tako označiti granicu vašeg vrta. Živica koja nosi bogati plod, štiti i korisne ptice i kukce, a osim toga u proljeće možete uljepšati svoje gredice prekrasnim cvjetovima niskorastućega bobičastog grmlja koje će ljeti i u jesen dati prekrasne, obojene plodove. Zbog toga što će voće duže vrijeme rasti na određenom mjestu bilo bi dobro da sve unaprijed isplaniramo. Moramo paziti i na individualne zahtjeve svake vrste bobičastog voća, odnosno je li mu potrebno sunčano ili polusjenovito mjesto da bi plodovi mogli dozrijevati, kakvo tlo je pogodno za koju vrstu bobičastog voća. Zatim kako da tlo pognojimo i kojim gnojivom, kako bi se plodnost tla povećala. Većina bobičastog voća zahtijeva redovito zalijevanje te moramo paziti da nam tlo nije presuho, i da u blizini imamo mogućnost zalijevanja.

Kupine pripadaju porodici ruža. Ljekoviti dijelovi su listovi i sok plodova. Kupina je grm koji može narasti i do dva metra visine. Njezine tanke i savitljive grane mogu se poviti do tla. Neke sorte na granama imaju jake bodlje, ali sada postoje i sorte bez bodlji. Cvate od početka ljeta, pa sve do kasne jeseni, zbog toga je moguće kod kupine uz zrele plodove naići i na nezrele, kao i cvjetove. Iz njezinih bijelih i ružičastih cvjetova razvit će se zeleni plodovi koji će s vremenom pocrvenjeti, da bi na kraju poprimili tamnomodru, ili crnu boju. Ovisno o vrsti, kupine se razlikuju po boji, mirisu, okusu. Za ljekovite pripravke koriste se mladi, ali razvijeni listovi, i najbolje vrijeme za njihovo prikupljanje je kasno proljeće. Ako želite pripraviti sok od kupina, berite samo one zrele, jer sok od nezrelih plodova bezvrijedan je.

Danas postoji mnogo sorata domaćih jagoda, ali je potrebno spomenuti i šumske jagode. Biljka ima dugačke vriježe koje pužu po tlu te se na koljencima zakorjenjuju i razvijaju listove. Jagode se uz pomoć vriježa vegetativno razmnožavaju. Biljka na uspravnim stabljikama razvija zvjezdaste cvjetove. Nakon cvatnje cvjetište se jako poveća, postane sočno, crveno i mesnato te na kraju dobijemo plod jagode.

Maline, poput kupina i jagoda, također pripadaju porodici ruža. Njihov divan okus i visok sadržaj vitamina C čine malinu omiljenim grmićem mnogih vrtova. Na mnogim staništima maline daju bogatiju berbu nego jagode. Malina je grm koji u tlu pruža razgrananu podzemnu stabljiku iz koje izbija veći broj bodljikavih nadzemnih stabljika. Njezini ukusni crveni plodovi dozrijevaju od početka ljeta do kasne jeseni. Plodovi sadržavaju mirisne tvari, osvježavajuće voćne kiseline, vitamine B kompleksa, karoten te minerale poput kalija, fosfora, željeza, kalcija i magnezija. I maline je najbolje upotrijebiti u svježem stanju, a možemo ih i preraditi u razne proizvode, ili ih upotrijebiti u raznim kolačima i sladoledima, a mogu se i duboko zamrznuti bez opasnosti za okus.

Jasminka Knežević
Vrt
uzgoj bobičastog voća

Većina bobičastog voća zahtijeva redovito zalijevanje te moramo paziti da tlo nije presuho

Otporna aronija raste svuda
Aronija je nezahtjevna biljka, pogodna i za sadnju i unutar malih vrtova i na manje plodnom tlu. Otporna je na niske zimske temperature i kasne proljetne mrazove te uspijeva i u hladnim područjima. Aronija ne zahtijeva posebnu njegu, poželjno je da je oplijevimo i omogućimo primjernu vlažnost. Raste u svakoj zemlji, naravno, ako nije previše kamenita, preplitka ili močvarna.

Borovnica voli kiselo tlo
Borovnica je listopadni grm visine do 50 cm koji raste na kiselim tlima brdskih listopadnih i mješovitih šuma. Ako želimo uzgajati borovnice u našem vrtu, posadit ćemo američku borovnicu kojoj je potrebno osigurati zemljište s kiselim tlom (ako nije takvo, potrebno je dodati piljevinu ili iverje zimzelenog drveća), s dovoljno sunca i vlage te zaštite od vjetra. Osim plodova, i listovi borovnice imaju ljekovita svojstva.

Ribiz i ogrozd na sunčanom
Ribiz je grm koji može narasti između jednog i dva metra. Cvate od travnja do svibnja, a listove beremo u lipnju, i to samo one koji su zdravi, jer listovi ribiza znaju često biti zaraženi gljivicama. Ogrozd voli sunčan ili polusjenovit položaj, zaštićen od vjetra i mraza te bogato tlo. Treba ga orezati u proljeće i jesen, a u vrijeme mirovanja počupati divlje izbojke. Može se uzgajati u velikoj posudi, ali ne u zatvorenom.

Možda ste propustili...
Najčitanije iz rubrike