Obilje jesenskog voća i povrća, poput šipka, jabuke, grožđa, kruške, kukuruza, bundeva, graha - sve to i još toliko toga čeka nas na tržnicama u ranu jesen. Iskoristite blagodati voća i povrća plodne jesenske sezone i "napumpajte" vitalnost organizma. Isplatit će vam se višestruko.

Jabuka sadržava brojne vitamine, koji se nalaze u njezinoj kožici: zato je treba jesti s kožicom ili u kompotu. Sadržava i mineralne soli: kalij, magnezij, fosfor... Smanjuje apsorpciju kolesterola i masnoća u crijevima i potrebu za grickanjem jer daje jak osjećaj sitosti. Praktična je - vrlo ju je lako transportirati i može se konzumirati posvuda. Omogućava održavanje idealne razine šećera u krvi tijekom fizičke aktivnosti, zahvaljujući fruktozi (voćnom šećeru) i ugljikohidratima koje sadržava. A smanjuje i rizik od raka debelog crijeva i kardiovaskularnih bolesti (prema studiji koju je objavio njemački znanstveni časopis Journal of Nutrition).

Šipak obiluje antioksidansima iz obitelji tanina ili polifenola (punikalagina, elaginske kiseline i antocijanina, koji mu daju crvenu boju). Uostalom, sok ima više antioksidansa od same svježe pulpe jer se za dobivanje soka tiješte i opne koje sadržavaju mnogo tanina (koji im i daje gorkost). Sok od šipka je još bogatiji antioksidansima od zelenog čaja (trostruko), kao i od crnog vina! Sok od šipka, zahvaljujući svojim antioksidansima, sprječava oksidaciju LDL kolesterola (tzv. lošeg), što povećava djelovanje enzima paraoksonaza (PON 1). A uloga tog enzima je sprječavanje nastajanja naslaga masnoće u arterijama (ili ateromskog plaka, odgovornog za aterosklerozu).

Jako bogato šećerom, grožđe ima malo proteina i malo masnih tvari. A što se tiče minerala i vitamina, mjesto mu je u sredini ljestvice u usporedbi s ostalim vrstama voća. Ključ je njegova djelovanja, bez sumnje, u nekim drugim sastojcima - organskim kiselinama, taninu antocijaninu, flavonoidima... - a njihovo djelovanje na organizam iznimno je dobro. Kesteni prosječno daju 175 kalorija na 100 g. Sadržavaju od 34 do 38 % ugljikohidrata, sastavljenih od dvije trećine škroba i trećine saharoze, što im i daje slatkast okus. Također sadržavaju 2-3 % masnoća, od kojih većinu čine nezasićene masne kiseline, i 3 % proteina. Važno je istaknuti da ne sadržavaju gluten. Zbog toga je taj plod zanimljiv u svim svojim oblicima, uključujući i njegovo brašno, osobama koje boluju od celijakije (nepodnošenje glutena). Bogati su vlaknima: 5-6 %, kao i mineralnim solima i oligoelementima: kalijem, fosforom, magnezijem, kalcijem, željezom. Sadržavaju i vitamine B-grupe te vitamin E.

Smokve nisu tako jako kalorične kao što se obično vjeruje - svježa smokva ima 57 kcal/100 g, znači, isto koliko jabuka ili šljiva. Smokva je voće vrlo bogato mineralima koji efikasno uspostavljaju prehrambenu ravnotežu. Ona, kao i sva biljna hrana, sadržava veću količinu kalija (232 mg/100 g), ali ono što nju posebno karakterizira znatna je količina kalcija, fosfora i magnezija.



Šljiva je niskokalorično voće. Valja je jesti najviše zbog njezinih nutritivnih svojstava: vitamina C, magnezija, željeza i kalcija, a posebice je treba uzimati zbog velike količine kalija (240 mg na 100 g). Šljiva nam daje i vlakna u velikim količinama (2 g na 100 g). Ali u slučaju unakrsne alergije treba je svakako izbjegavati. To se posebno događa u kombinaciji s aspirinom, jer šjliva sadržava salicilnu kiselinu. Konzumacija suhih šljiva mogla bi također učinkovito djelovati na zdravlje kostiju kod žena u menopauzi. S tim u vezi, jedna je studija pokazala da je svakodnevno uzimanje 100 g suhih šljiva (što je po prilici 12 suhih šljiva) tijekom tri mjeseca znatno povećalo vrijednosti markera u krvi koji pokazuju gustoću kostiju.