Demencija je opće, uznapredovalo propadanje intelektualnih funkcija, s kojim se u svakodnevnoj praksi susreću liječnici, ali i nezdravstvena zanimanja. Najčešće se javlja nakon 65. godine, ali može nastati i ranije. Demencija je sindrom kod kojeg dolazi do pogoršanja pamćenja, razmišljanja, ponašanja i sposobnosti obavljanja svakodnevnih aktivnosti i jedan je od glavnih uzroka invalidnosti i ovisnosti o tuđoj pomoći u starijih osoba u svijetu. Alzheimerova bolest najčešći je uzrok progresivne demencije u starijih odraslih osoba, ali postoji niz uzroka demencije. Simptomi koji prethode razvijenoj bolesti promjene su osobnosti, sumnjičavost, postupan gubitak interesa, nagle promjene raspoloženja i razdražljivost te smetnje spavanja vrlo rano u tijeku bolesti. Ti simptomi lako se zamijene sa simptomima depresije, ali je razlikovanje početne demencije od depresije ključno, s obzirom na to da se depresija u većini slučajeva može zadovoljavajuće liječiti. Međutim, depresija se često javlja i u dementne osobe te pogoršava ionako narušeno funkcioniranje. To znači da se poremećaji raspoloženja moraju prepoznati i što ranije početi liječenje. Zbog propadanja moždanih stanica bolesnici gube kognitivne sposobnosti. Naglašen je gubitak pamćenja, gubitak orijentacije u vremenu i prostoru, nemogućnost izvođenja svakodnevnih aktivnosti i radnji.

Više od 55 milijuna ljudi diljem svijeta živi s demencijom, neurološkim poremećajem koji je uzrok gubitka pamćenja. Demenciju mogu prouzročiti srčani udar, ozljeda mozga ili Alzheimerova bolest. Zbog starenja stanovništva očekuje se da će broj dementnih porasti na 78 milijuna do 2030. i na 139 milijuna do 2050., stoji u izvještaju WHO-a. Demencija je uistinu globalni javnozdravstveni problem, i to ne samo u zemljama s visokim dohotkom. Zapravo, više od 60 posto dementnih živi u zemljama s niskim ili srednjim dohotkom, kažu stručnjaci.

Lijekovi, higijenski proizvodi i prilagodba kućanstva pacijentima s demencijom dostupniji su u bogatim zemljama. Demencija utječe na pamćenje, orijentaciju, sposobnost učenja, jezik, prosuđivanje i sposobnost ispunjavanja svakodnevnih obveza. Može pogoditi i osobe mlađe od šezdeset godina, na ranu pojavu demencije otpada oko deset posto svih slučajeva. Međutim, razvoj demencije nije neizbježan i neki rizični faktori mogu biti smanjeni kontrolom visokog tlaka, dijabetesa, prehrane, depresije, konzumiranja alkohola i duhana. To je ono što možemo učiniti za promicanje zdravlja našeg mozga, smanjenje pada kognitivnih sposobnosti i rizika od demencije, a što možemo započeti u mlađoj dobi.