Ljudi imaju tendenciju odmah sve kvarljive namirnice stavljati u hladnjak. No, ako se skladište samo one namirnice koje treba držati na niskim temperaturama, može se osloboditi dragocjeni prostor za učinkovitije hlađenje.

Brojni se proizvodi mogu bez problema skladištiti na sobnoj temperaturi. Jedan od primjera su jaja kojima se rok trajanja svakako može produžiti ako su u hladnjaku, ali jaja nužno ne moraju biti pohranjena u hladnjak. Ako ih ipak odlučite staviti u hladnjak, bolje ih je ne stavljati u odjeljak vrata, jer se upravo tu temperatura hladnjaka najčešće mijenja, osim ako nemate hladnjak s posebnom tehnologijom koja značajno smanjuje temperaturnu razliku između unutarnjeg dijela i bočne strane vrata odjeljka.



Na godinu se diljem svijeta baci 1,3 milijarde tona hrane, a veliki dio baca se zbog prekomjerne kupnje, ili neadekvatnog skladištenja prehrambenih proizvoda u kućanstvima, hladnjak svakako igra važnu ulogu u tome da hrana bude što duže svježa, a postoje i neka osnovna pravila koja treba znati kako bi se smanjila količina hrane koja se baci. Bez obzira na prehrambene navike pojedinaca, većina ljudi konzumira široku paletu namirnica, ali ih često ne zna pravilno pohraniti.

Naravno, kvarljive namirnice, kao što su meso i riba, moraju biti u hladnjaku, ali mnogi ne znaju da se rajčica, luk i drugo povrće može skladištiti jednostavno na pultu, ili u kuhinjskim elementima. Određeno voće kao što su avokado, jabuke, banane, limuni i bobice, mogu doživjeti malu promjenu u okusu kada se skladište u hladnjaku, pa ako se planiraju konzumirati u skorije vrijeme ne treba ih držati u hladnjaku. Slična promjena okusa može nastati i kod kruha kojeg uopće ne treba pohranjivati u hladnjak.

Temperatura unutar svakog hladnjaka smanjuje se od vrha prema dnu, što znači da su gornje police najmanje hladne, a najhladnije su na dnu hladnjaka. Ovo je važno znati prilikom raspoređivanja namirnica u hladnjaku. Na primjer, dobro je pohraniti meso i ribu na dnu police hladnjaka, jer će se tako izbjeći potencijalna curenja sokova iz mesa te neće kapati na drugu hranu. Mliječne proizvode treba smjestiti na središnje police, a povrće treba pohraniti u odjeljke s najvećom vlagom. Voće zahtijeva manju vlažnost od povrća, pa ih je najbolje pohraniti odvojeno. U novijim hladnjacima postoji mogućnost prilagodbe vlažnosti odjeljaka, zavisno od toga pohranjuje li se u njima voće ili povrće. Kako bi hrana ostala svježa i sigurna koliko god je moguće, najbolje je temperaturu hladnjaka namjestiti na 4 °C, ili nešto nižu, savjetuju stručnjaci za kućanske aparate. Na višim temperaturama meso i riba se kvare, a povrće i voće može se smrznuti u prehladnom okruženju, čak i ako je spremljeno u ladicu za povrće u hladnjaku. Za hranu u hladnjaku idealna je ravnomjerna temperatura, ali otvaranje vrata hladnjaka propušta topli zrak u uređaj. Stoga pri odabiru hladnjaka potražite uređaj koji može održavati stalnu temperaturu s odstupanjima od 0.5 do 1 stupnja.



Pravilno korištenje hladnjaka može spriječiti i to da dio hrane završi u smeću. Savjesnom kupnjom i pravilnim skladištenjem hrane u domaćinstvima manje hrane će se bacati. Naravno, za početak ne treba pretjerivati s kupnjom: u košaricu stavite samo one proizvode koje ćete sigurno konzumirati u kraćem vremenu. Prije kupnje provjerite stanje u hladnjaku i napravite popis. Mnogi se moderni hladnjaci mogu kontrolirati putem mobilnih telefona: s posebnom aplikacijom, tako da možete biti sigurni da je, dok se vi vratite kući iz nabave, u hladnjaku optimalna temperatura.

U dobro organiziranom hladnjaku, hladan se zrak bolje raspoređuje među proizvodima i tako hranu održava svježom. Spremanje hrane u prozirne kutije, bez pretrpavanja, olakšat će vam i ubrzati traženje onog što trebate, pa će i manje toplog zraka ulaziti u hladnjak. Obitelji često imaju problema s pospremanjem velikih lonaca u hladnjake, pa je izvrsno rješenje preklopna polica - može se preklopiti na pola prilikom spremanja vrčeva i boca, ili pak potpuno za spremanje lonaca.