Dok se promet, nakon prošlogodišnjeg znatnog smanjenja zbog pandemije koronavirusa, i u drugoj pandemijskoj godini suočava s nešto manjim negativnim trendovima nego 2020., autocesta Beli Manastir - Osijek - Svilaj bilježi brojke koje su veće i od rezultata u 2019. kada COVID-19 nije diktirao život i sve aktivnosti, pa se doživljava kao svojevrsna "referentna godina". Podsjetimo i da je 2019. Hrvatska imala i najbolju turističku godinu dosad.

Promet i naplaćena cestarina na autocesti Slavonika, A5, tijekom dosadašnje turističke sezone, u vremenu od 1. lipnja do 27. srpnja, veći su od rezultata ostvarenih u istom razdoblju 2019. godine.

Prema podatcima Hrvatskih autocesta, na autocesti A5 od 1. lipnja do 27. srpnja 2019. ostvaren je promet od 157.080 vozila, a naplaćeno cestarine 14,82 milijuna kuna (s PDV-om). U istom razdoblju ove godine na Slavonici je u dosadašnjoj turističkoj sezoni prometovalo 161.151 vozilo, 4000 više nego u tom vremenu 2019., a ostvareni prihod ove je godine 14,96 milijuna kuna, 140.000 kuna više nego u istom razdoblju 2019. "Sigurni smo da se radi o tome što je Hrvatska kao turistička destinacija dostupna cestovnim putem jer se većina turista iz EU-a odlučuje za osobno vozilo upravo zbog veće sigurnosti i osobne zaštite u novonastalim okolnostima", pojašnjavaju u HAC-u.

Uz to, Slavonika je od 1. lipnja do 27. srpnja prošle godine ostvarila promet od 129.557 vozila, te uprihodila od cestarine 11,98 milijuna kuna, pa A5 ove godine, u dosadašnjoj turističkoj sezoni, u odnosu na lani bilježi porast od 32.000 vozila i tri milijuna kuna više prihoda. Ta autocesta, čijih je prvih 26 kilometara u prometni krvotok pušteno 2007. godine i još uvijek nije "izišla" na mađarsku i BiH granicu, još uvijek nije u punom profilu od 86 kilometara. Kako navode u HAC-u, dosad je realizirano nešto više od 55 posto projekta koji bi trebao biti završen u drugoj polovini 2022. godine. "Završetkom ove poddionice imat ćemo zatvorenu prometnu cjelinu koridora 5C kroz Hrvatsku, od Belog Manastira preko Osijeka sa spojem na autocestu A3 Bregana – Lipovac i u nastavku preko graničnog prijelaza Svilaj spoj s BiH. Upravo se dobra prometna povezanost u ovoj epidemiji pokazala kao ključna odrednica prilikom izbora destinacije", ističu u HAC-u. Dodaju i da su Hrvatske autoceste uz značajan angažman Vlade i resornog ministarstva osigurale vrlo povoljne uvjete financiranja za nastavak gradnje ove autoceste, odnosno ovog projekta pod nazivom "Hrvatska - dovršetak autoceste na koridoru 5C" ukupne vrijednosti 107 milijuna eura, a koji osim ove dionice uključuje i dionicu od Belog Manastira do granice s Republikom Mađarskom. Projekt se u cijelosti financira sredstvima razvojnih banaka EBRD-a i HBOR-a u odnosu 51 naprema 49 posto.

A5 je od početka 2021. do 27. srpnja ostvarila promet od 472.557 vozila, a naplaćeno je cestarine u iznosu od 44,86 milijuna kuna s PDV-om. Povećanje je to u odnosu na lani, ali je nepandemijska 2019. i dalje nedostižna. Naime, u istom razdoblju 2020., navode u HAC-u, na A5 zabilježen je promet od 387.989 vozila, a naplaćena cestarina od 35,56 milijuna kuna, dok je u istom razdoblju 2019. zabilježen promet od 507.584 vozila i ostvaren prihod od 46,77 milijuna kuna.



Isti trendovi prate i ostale autoceste u nadležnosti HAC-a. Na njima je od početka ove godine zabilježen promet od 26,48 milijuna vozila i naplaćena cestarina u iznosu od 1,33 milijarde kuna bez PDV-a. U istom razdoblju 2020. godine njima je prometovalo 22,37 milijuna vozila i naplaćena cestarina u visini od od 1,05 milijardi kuna bez PDV-a, dok je u istom vremenu 2019. ostvaren promet od 31,16 milijuna vozila, a naplaćena cestarina od 1,52 milijarde kuna bez PDV-a.

Kao i lani, i u ovogodišnoj turističkoj sezoni, na autocestama, a odlukom Vlade, cijene cestarina u nadležnosti Hrvatskih autocesta nisu povećane za 10 posto.

Pandemija koronavirusa pad brojki donijela je u svim oblicima prometa. U prvom tromjesečju ove godine, podatci su Državnog zavoda za statistiku o učincima COVID pandemije na društveno-ekonomske pokazatelje, prevezeno je 11,3 milijuna putnika, što je pad za 31 posto u odnosu na isto razdoblje lani. Prema DZS-u, cestovni linijski prijevoz autobusima u prvom tromjesečju 2021. bilježi smanjenje od 32 posto. Željeznicom se, prema privremenim podatcima, prevezlo 35 posto manje putnika, no zbog pandemije najveći gubitaši su zračni prijevoznici koji su zabilježili smanjenje za čak 72 posto.