Još jedna žena nasjela je na priču varalice i ostala bez novca. Kako je izvijestila Policijska uprava osječko-baranjska, u svibnju je 36-godišnjakinja stupila preko telefona u kontakt s nepoznatom osobom koja se predstavila da joj je znanica.

- U komunikaciji s 36-godišnjakinjom nepoznata počiniteljica obećala je uplatiti novčani iznos od 45.000 eura u ime duga, ali da se prethodno mora izraditi bankovna kartica na koju će biti isplaćen dug. Po dogovoru, oštećena je tijekom srpnja uplatila u više navrata oko 6000 kuna na nepoznati račun u Maroku, a bankovnu karticu i obećani novac - nije dobila. Nadležnom državnom odvjetništvu podnosimo posebno izvješće i nastavljamo traganje za nepoznatim počiniteljem - doznajemo iz PU osječko-baranjske.

Kako ne biste postali žrtva prevaranta, iz policije savjetuju građanima da olako ne prihvaćaju neprovjerena poznanstva i neuobičajene zahtjeve za novčane uplate. Jedna od najučinkovitijih obrana od prijevara preko interneta je podizanje svijesti potencijalnih žrtava o opasnostima s kojima se mogu susreti na internetu.

- Napadači se koriste vrlo profinjenim trikovima i obećanjima kako bi od vas izvukli novac ili vrijedne financijske informacije. Prijevare u kojima glavnu ulogu igraju davno preminuli rođak ili nigerijski princ nisu više jedini trikovi zanata. Taktike koje koriste kibernetički kriminalci postaju sve inovativnije i teže za otkrivanje. Od pretvaranja da su voditelji vaše organizacije do toga da su zainteresirani za romantičnu vezu, online prevaranti današnjice učinit će sve što je potrebno da dobiju što žele - vaš novac ili bankovne podatke. Najučinkovitija obrana od te vrste prijevara je obrazovanje potencijalnih žrtava - poručuju iz policije.

Postoji sedam kategorija najčešće korištenih financijskih online prijevara. CEO prijevara/direktorska prijevara je kada se varalice pretvaraju da su nečiji šefovi ili nadređeni u organizaciji i prijevarom ih navode da uplate novčani iznos na lažni račun ili da neovlašteno doznače novac s poslovnog računa. Druga vrsta prijevara je ona s računima, kada se varalice pretvaraju da su nečiji klijenti/dobavljači i navode ih da plate buduće račune na drugi bankovni račun. Među prijevarama su i tri vrste krađe identiteta. Vishing je krađa identiteta pozivom, odnosno telefonska prijevara u kojoj prevaranti zovu i pokušavaju navesti građane da otkriju svoje osobne, financijske ili sigurnosne podatke ili da im uplatite novčana sredstva. Druga vrsta je tzv. phising, odnosno mrežna krađa identiteta lažnim porukama e-pošte kada prevaranti šalju lažne poruke e-pošte kojima žrtve pokušavaju navesti na dijeljenje osobnih, financijskih ili sigurnosnih podataka. Treća vrsta krađe identiteta je tzv. smishing, odnosno krađa identiteta SMS-om kada prevaranti pokušavaju doći do osobnih, financijskih ili sigurnosnih podataka preko tekstualne poruke.

Među prijevarama u posljednje vrijeme vrlo su česte krivotvorene mrežne stranice banaka, koristi se lažna e-pošta banke s poveznicom na krivotvorenu mrežnu stranicu. Jednom kada građani kliknu na poveznicu, koriste se razne metode prikupljanja vaših financijskih i osobnih informacija. Stranica izgleda kao i prava mrežna stranica uz nekoliko malih razlika. S.Lacić