Procjena klimatskih promjena u budućnosti koju je Državni hidrometeorološki zavod izradio za Osijek, pokazuju da se već u tridesetogodišnjem razdoblju, između 2011. i 2040., očekuje porast srednje temperature od 1,1 do 1,6 Celzijevih stupnjeva u odnosu na klimu od 1971. do 2000. Proračun je izrađen prema umjerenom, takozvanom RCP4.5 klimatskom scenariju, odnosno uzevši u obzir određene planirane aktivnosti za smanjenje štetnog utjecaja na klimu.

To se možda na prvi pogled čini zanemarivo, tvrde stručnjaci, jedan, ili jedan i pol stupanj i nije mnogo, posebice kada se razmišlja u kontekstu vrućina, ali zapravo je riječ o značajnom zatopljenju. Na području Osijeka i Osječko-baranjske županije, prema neslužbenim podacima iz Akcijskog plana energetski i klimatski održivog razvitka Grada Osijeka (SECAP), koji je u izradi, i koji još uvijek nije usvojen, procijenjena je ranjivost te rizici od učinaka klimatskih promjena, a najveće prijetnje koje su definirane, toplinski su valovi i poplave.

Posljednjih smo godina na ovom našem ravničarkom dijelu svjedoci sve učestalijih iznenadnih olujnih nevremena praćenih jakim pljuskovima koji, na žalost, stanovništvu u vrlo kratkom vremenu nanose goleme materijalne štete. Jedno takvo olujno nevrijeme poharalo je ovih dana Osijek i našičko područje, a štete na stambenim objektima i poljoprivrednim površinama mjere se u milijunskim iznosima.

Voditeljica odjela za hidrološke prognoze DHMZ-a dr. sc. Tatjana Vujnović, ističe da su poplave koje su pogodile Slavoniju proteklog vikenda većinom karakteristične urbane poplave nastale zbog velike količine oborina koje su pale u izrazito kratkom vremenskom intervalu.

- Takva oborina preopteretila je sustave oborinske odvodnje koji je nisu bili u stanju pravovremeno evakuirati te se voda zadržavala na površini terena, na prometnicama, ali je oborinska voda prodirala i u niže etaže objekata. Izuzetak su naselja oko Našica koja su nastradala zbog bujičnih poplava nastalih zbog izlijevanja vode iz korita bujičnih potoka koji se spuštaju s Krndije. Oborine visokog intenziteta u brdskom području Krndije, južno od Donje Motičine, Seone, Martina, Zoljana i Našica, rezultirale su naglim dotokom veće količine vode kroz potoke Bukvik, Seonački potok, Našičku rijeku i ostale vodotoke koji su se izlili iz svojih korita. Ekstremne količine vode do naselja su dotekle u vremenu od 30 do 90 minuta - dodaje Vujnović.

Iz Hrvatskih voda napominju da se urbane poplave često javljaju i zbog potkapacitiranosti, nedovršenosti i nefunkcionalnosti sustava oborinske odvodnje, kao i mješovitog sustava javne odvodnje.

- Potkapacitiranost je povezana s gradnjom sustava s ciljem učinkovite odvodnje oborinskih voda uvjetovanih oborinama razdoblja ponavljanja jedne do pet, najviše deset godina. Naravno, u slučaju kada se dogode intenzivni pljuskovi većeg povratnog razdoblja, rijetko je koji postojeći sustav oborinske odvodnje u stanju prihvatiti tolike količine oborinske vode te ulice prekrivaju bujice, poplavljuju se kuće, poslovni objekti, podzemne garaže i podvožnjaci - pojašnjavaju iz Hrvatskih voda. Nedavne poplave na području Osijeka i Osječko-baranjske županije posljedica su izrazito velikih olujnih nevremena praćenih jakim intenzivnim pljuskovima - dodaju.

- Ove pojave karakteristične su i događaju se tijekom ljetnih mjeseci. U takvim slučajevima u vrlo kratkom vremenu od samo 30 do 60 minuta lokalno može pasti iznimno velika količina kiše reda veličine od 50 do 100 litara po četvornom metru, pa čak i više. Ovi intenzivni pljuskovi najčešće su izrazito lokalnog karaktera, odnosno na većem dijelu sliva, primjerice rijeke Drave, prosječna količina pale oborine bude višestruko manja od lokalne te veći vodotoci bilježe samo manji, ili neznatni porast, dok lokalno možemo imati problema s kanalizacijskim i sustavima odvodnje oborinskih voda, a moguća su i izlijevanja iz korita manjih bujičnih potoka, što dovodi do poplavljivanja poljoprivrednih površina, prometnica i objekata, osobito podruma - pojašnjavaju iz Hrvatskih voda, i zaključuju da su klimatske promjene definitivno počele uzimati sve veći danak diljem Europe i svijeta.



Ono što građane najviše zanima jest mogućnost predvidljivosti takvih kriznih situacija te na koji se način zaštititi.

- DHMZ je od pretprošlog tjedna počeo s najavama nepovoljnih vremenskih prilika putem standardnih operativnih postupaka predviđenih za takve situacije - objašnjava dr.sc. Vujnović i napominje kako je 16. srpnja DHMZ osim redovnih upozorenja na moguće opasne vremenske pojave, a koja uključuju i bujične/urbane poplave, izdao i javno priopćenje u kojem je navedeno da se "tijekom iduća 72 sata na većem području kontinentalne Hrvatske očekuju značajnije količine oborina" koje mogu ponegdje izazvati bujične poplave i urbane poplave. Ističe također da je "bujičnim i urbanim poplavama iznimno teško prognozirati točnu lokaciju i magnitudu, s obzirom na to da ovise o lokalnim uvjetima terena i intenziteta oborine te se razvijaju u iznimno kratkom razdoblju".

Kada je riječ o rješavanju problema oborinske odvodnje u urbanim sredinama iz Hrvatskih voda poručuju da je potreban sustavan multidisciplinarni pristup, prije svega u odgovarajućem prostornom planiranju, a koji će primijeniti sva dosadašnja pozitivna svjetska iskustva na polju "zelene infrastrukture" (zatravljivanja parkirališta, infiltracijskih jaraka, zelenih krovova, kišnih vrtova, laguna i dr.), i u kombinaciji s konvencionalnim hidrotehničkim rješenjima dovesti do zadovoljavajućeg stupnja zaštite od urbanih poplava. "U protivnom, nakon svakog malo jačeg pljuska čekaju nas ispumpavanja podruma i saniranje šteta", poručuju.