Izložba "Fragmenti melankolije", utemeljena na kustoskom konceptu Željka Marciuša, koji prati psihološku karakterizaciju umjetnosti od sredine 19. do 21. stoljeća, postavljena je u Nacionalnom muzeju moderne umjetnosti - NMMU. Franz Jaschke bio je slikovni putopisac austrijskog nadvojvode Ludwiga na putovanju našim krajevima, koji je 1815. naslikao izvor Slunjčice. Gvaš s romantiziranim motivom mjesečine najraniji je primjer likovne melankolije na ovoj izložbi.

- Umberto Eco veli da je priroda neuhvatljiva sila i da je melankoličan onaj karakter koji šeće po noći i traži te mjesečine, traži to nešto romantizirano. Melankolija je ono sapeto, to je stanje depresije, tjeskobe, teškog umora, nesvrhovitosti, bezidejnosti, straha od gubitka, osjećaja krivnje... To sve sam stavio pod taj jedan izraz koji može opredmedniti sva ta duhovna stanja koja su, u biti, neuhvatljiva - kaže kustos izložbe Željko Marciuš za HRT.

Od Jaschkea do posljednjeg djela ove izložbe - rada Tomislava Buntaka iz 2021. - melankolija ima mnogo lica. U vremenu u kojem se tuga često stigmatizira u opreci s težnjom k bržem, višem, boljem, ovakva je izložba itekako dobrodošla jer poentira da je drukčiji, melankolični senzibilitet od romatizma preko ekspresionizma i nadrealizma do postmoderne, a zapravo tijekom cijele povijesti umjetnosti, sastavni dio ljudskog iskustva. Riječ je o četvrtoj u nizu izložbi tog muzeja nastaloj u okviru nove strategije kojom se mijenja uobičajeni model stalnog postava muzejske zbirke zasnovan na kronološkoj prezentaciji najreprezentativnijih umjetnina. Kroz 54 djela 46 autora u različitim umjetničkim disciplinama, od slikarstva i crteža do fotografija i prostornih objekata, izložba interpretira teme melankolije, metafizike i nadrealnoga. Marciuš kaže kako je temu koja ga osobno zanima - melankoliju, stavio u širi kontekst umjetnosti. Temelj je pronašao u knjizi "Saturn i melankolija", no koristio je literaturu Freuda, Junga, Fromma, Žižeka.

Marciuš dodaje kako je izložba na neki način i optimistična jer, ako čovjek izdrži i stekne životna iskustva o tuzi i emociji te kroz individuaciju pronađe put na svjetlo, ali i do sebe. Prema njegovim riječima, ova je izložba blago melankolična, nema mahnitosti i ludila, no možda je i uvod u izložbu "Umjetnost i psiha" koju bi radio sa psihijatrima, psiholozima i mladim umjetnicima kako bi se napokon teme poput shizofrenije ili paranoje destigmatizirale.

Umjetnici obuhvaćeni na izložbi su Ljubo Babić, Vjekoslav Brešić, Bela Čikoš Sesija, Tošo Dabac, Boris Demur, Damir Fabijanić, Vilko Gecan, Krsto Hegedušić, Oskar Herman, Ljubo Ivančić, Josip Klarica, Željko Lapuh, Nikola Mašić, Ferdo Quiquerez, Slava Raškaj, Nasta Rojc i drugi. Izložba se može razgledati do 24. listopada. T.K.