Na nedavnoj izbornoj sjednici Senata Sveučilišta Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku prof. dr. sc. Vlado Guberac, redoviti profesor u trajnom zvanju Fakulteta agrobiotehničkih znanosti, dobio je povjerenje 17 od 26 članova Senata te je tako u prvom krugu dobio mandat da i u razdoblju 2021. - 2025. ostane na čelu Rektorata. O stanju na Sveučilištu te planovima za budućnost rektor Guberac prvi je put nakon reizbora govorio za čitatelje Glasa Slavonije.

Dobili ste prilično uvjerljivo povjerenje članova Senata da i u sljedeće četiri godine vodite osječko Sveučilište. Jeste li zadovoljni i što vam to znači za rad u novom mandatu?

- Naravno da sam zadovoljan. Iskazano povjerenje članova Senata, u jednu ruku, satisfakcija mi je za sve ono što sam radio u prošle četiri godine, ali u drugu ruku i obveza da iskazano povjerenje opravdam, radeći transparentno, pravedno i po savjesti, na dobrobit svih sastavnica Sveučilišta. Siguran sam da ću imati podršku Senata u godinama pred nama, za sve ono što budemo radili i što nas čeka kao prioritet, u svim područjima.



Što biste istaknuli od pozitivnih ostvarenja iz proteklog mandata?

- Izdvojit ću samo neka ostvarenja. Utemeljili smo Kineziološki fakultet i nedavno proslavili prvu godišnjicu od utemeljenja. Polazište za osnutak Kineziološkoga fakulteta temeljilo se na izdvajanju postojećih sveučilišnih studija, preddiplomskoga sveučilišnog studija kineziologije i diplomskoga sveučilišnog studija kineziološke edukacije. Cjelovitu analizu uvjeta, organizacijski ustroj, kadrovske potencijale, prostorne uvjete, opremu i financijske aspekte osnutka Kineziološkoga fakulteta izradilo je povjerenstvo u posebnom elaboratu. Sveučilišne sastavnice izvode danas veliki broj studijskih programa i pokrivaju veliki broj područja znanosti. Ulaganjem dodatnih napora na pojedinim sastavnicama ustrojeni su i novi deficitarni studiji. Tijekom posljednje tri i pol godine utemeljili smo na našim sastavnicama čak 22 nova studijska programa. Izdvojio bih među njima pet studijskih programa na stranom jeziku (četiri na engleskom jeziku i studij medicine na njemačkom jeziku) koji upisuju studente i kreću ove jeseni. Također smo na Pravnom fakultetu utemeljili diplomski studij socijalnog rada, tako da naši studenti nastavljaju studirati, nakon tri godine, studij u Osijeku. Pri kraju su elaborati opravdanosti za još neke deficitarne studije na tržištu rada. Pomagali smo sastavnicama u prijavama međunarodnih i domaćih projekata kako bi povećali vidljivost u europskom istraživačkom prostoru. Ulagali smo u infrastrukturu kroz opremanje postojećih zgrada naših sastavnica, a pri samom smo kraju opremanja namještajem novoga studentskoga paviljona unutar sveučilišnog kampusa. To je najveći studentski paviljon u Hrvatskoj (samostojeći paviljon), koji ima 800 kreveta i koji je visokosofisticiran objekt, dijelom samoodrživ. Ukupna investicija bila je 191 milijun kuna, najvećim dijelom iz EU fondova, a Vlada RH financirala je investiciju sa 16 milijuna kuna.

U svojoj ste kandidaturi najavili potrebu za kontinuitetom. Što je to što još niste uspjeli napraviti, a željeli ste? Ima li nešto čime niste bili zadovoljni u protekle četiri godine?

- Svakako nam je želja utemeljiti još neke sveučilišne diplomske studije deficitarne na tržištu rada, koje nismo utemeljili u protekle tri i pol godine. Vjerujemo da ćemo ih utemeljiti zajedno s našim sastavnicama u tzv. zajedničkim studijskim programima. Želja nam je završiti Sveučilišnu knjižnicu i multimedijalni centar (SKIMCO), te se nadamo da ćemo pronaći novac za završetak investicije u godinama pred nama. Prije četiri godine, kada smo kao nova uprava došli na Sveučilište, novca za tu investiciju više nije bilo, a financirala se iz državnog proračuna. Nastojat ćemo pronaći sredstva u EU fondovima.

Inzistirate na suradnji Sveučilišta i gospodarstva. Na kakvoj je ona razini u Osijeku i na području pet slavonskih županija? Gdje je konkretno vidljiva ta obostrana korist?

- Suradnja sa slavonskim županijama i gradovima već je godinama tradicionalno dobra. Pogotovo je ta suradnja bila dobra s Osječko-baranjskom županijom i Gradom Osijekom. To su različiti projekti suradnje s jedinicama lokalne samouprave, ustanovama kulture i umjetnosti te suradnje s gospodarstvom.

Planirate li nastaviti s povećanjem studijskih programa i koji su to studiji u planu?

- Planiramo povećati broj studijskih programa onim studijima koji su trenutačno deficitarni na tržištu rada, na istoku Hrvatske. Najvažnije je imati kadar, znanstveno-nastavno osoblje potrebno za izvođenje nastave, a puno je lakše osigurati materijalno-tehničke uvjete, bar za pojedine studije. Dopustite da još ne iznosim informacije koji su to studiji, ali javnost će uskoro znati.

Što planirate učiniti s upisnim kvotama na STEM studijima? Smanjuje se broj upisnika na tim studijima, a na onima koji se teško zapošljavaju kvote ostaju iste. Kakvi su kriteriji i radi li se na tome da se studijski programi prilagođavaju potrebama tržišta rada?

- Nastojimo stalno povećavati kvote za upis na one studijske programe koji su deficitarni na tržištu rada. S tim u vezi pratimo potrebe toga tržišta i u izrade studijskih programa aktivno uključujemo i naše gospodarstvenike te njihovo mišljenje i viđenje toga studija. Intenziviranje dijaloga s gospodarstvenim subjektima, jedinicama lokalne samouprave te jače uključivanje Sveučilišta u razvojne projekte, revizija nastavnih planova i programa nakon 16 godina "bolonjskog procesa" i prilagodba tržištu rada, imperativ je koji mora biti u prvom planu. Poticanje osnivanja novih studija i fakulteta, novih združenih studija kako na Sveučilištu tako i između više sveučilišta, osnivanje resora za kulturu, umjetnost i međuinstitucionalnu suradnju, pridonosi boljoj suradnji sa zajednicom u kojoj sveučilište radi i povećava zapošljivost.



Što činite da mlade perspektivne studente zadržite na Sveučilištu, da ih angažirate kao asistente i možda buduće profesore?

- Dobro vođenje kadrovske politike podrazumijeva odabir najboljih i najkvalitetnijih mladih ljudi za asistente i buduće profesore, na postojećim, ali i na novim studijskim programima. Novi studiji predstavljaju značajan potencijal za daljnji razvoj Sveučilišta i način zadržavanja mladih na području istočne Hrvatske. Nastavni proces treba ojačati s više stručne prakse, mentorskog rada, sudjelovanja studenata u zajedničkim projektima s asistentima i nastavnicima ili u umjetničkim postavama. Na taj način treba već tijekom studiranja odabrati najbolje studente kao pomladak za razvoj sastavnica. Duboko vjerujem da naši studenti nakon završetka studija dobiju dovoljnu količinu znanja i kompetencija da krenu samostalno u život, a iskustva pokazuju da su oni koji su našli radno mjesto u zemljama Europske unije jako dobro prihvaćeni od njihovih poslodavaca jer su pokazali zavidnu razinu znanja i umijeća. Uvođenjem "bolonjskog sustava" obrazovanja prolaznost kod studenata se nešto povećala. To još uvijek ne znači da je sustav dobar i da ga ne treba poboljšavati i dopunjavati. Te mlade ljude treba pratiti i financijski, osigurati im plaće za napredovanja u viša zvanja te stimulirati izvrsne kroz znanstveno-istraživački rad, ali i obrazovanje.

Kada fakulteti mogu očekivati da im se omogući lakše dobivati koeficijente za napredovanje profesora?

- To naravno ovisi o stanju u državnim financijama, krizi koja nas pritišće već duže vrijeme te brzini oporavka ekonomije općenito. Vjerujemo da ćemo uskoro dočekati i to vrijeme, vrijeme oporavka i stabilnosti.

Na nedavnom međunarodnom skupu važnim ste istaknuli internacionalizaciju Sveučilišta i njegovu vidljivost u europskom istraživačkom prostoru. Kakva je pozicija osječkog Sveučilišta na europskoj i svjetskoj razini?

- S obzirom na veličinu i godine tradicije našega sveučilišta, možemo biti zadovoljni kako se Sveučilište kreće na rang-listama. Sam položaj na rang-listama različit je ovisno o kojoj listi se radi. Cijenjeni međunarodni portal Webometrics vrednuje top-listu 30.000 svjetskih sveučilišta sa svih kontinenata. Osječko sveučilište je uvijek među prvih 2000 najboljih svjetskih sveučilišta (trenutačno na 1928. mjestu). Internacionalizaciji sveučilišta pridonosi udruživanje u sveučilišne konzorcije. U ožujku 2021. Sveučilište je postalo partner u konzorciju šest europskih sveučilišta iz Njemačke, Francuske, Španjolske, Italije i Poljske (pripreme za zajedničke projekte su u tijeku).

U posljednje vrijeme u negativnom se kontekstu spominje osječki Ekonomski fakultet. Dok je na Ekonomskom fakultetu u Zagrebu u posljednjih pet godina bilo 52 disertacije i znanstvena rada, u Splitu 35, a u Rijeci 58, u Osijeku ih je 110. Kažu, međutim, da je od tih 110 javno dostupno samo osam radova za razliku od drugih fakulteta gdje su svi ili bar velika većina radova dostupni javnosti. Imate li o tome kakva saznanja i kako to komentirate?

- Senat Sveučilišta je na sjednici 13. srpnja 2021. godine imenovao peteročlano povjerenstvo za procjenu disertacije obranjene na Ekonomskom fakultetu, za koju postoji sumnja u elemente plagijata. Stav Sveučilišta i sveučilišne zajednice je da se kod ovakvih stvari primjenjuje nulta tolerancije. Kod procjene ovakve disertacije povjerenstvo mora posao odraditi po načelima akademske čestitosti i objektivnosti, bez bilo kakvog upletanja i prejudiciranja rješenja izvan akademske zajednice, a pogotovo bez bilo kakvog pritiska javnosti na članove povjerenstva.