H rvatska je u prvom višegodišnjem financijskom razdoblju od ulaska u Europsku uniju (EU) isplatila ukupno 33 milijarde kuna potpora, a unatoč vrlo visokim subvencijama Hrvatska od ulaska u EU do danas nije uspjela dostići vrijednost poljoprivredne proizvodnje koju je imala prije pristupanja.

Vrijednost poljoprivredne proizvodnje je u 2012. godini iznosila 20,9 milijardi kuna, a u prošloj godini dosegnula je 19,24 milijarde kuna i još je uvijek niža nego u godini ulaska RH u EU. Zaključak je to stručnjaka iz Smartera, konzultantske tvrtke specijalizirane za poljoprivredu i prehrambenu industriju, koja je izradila analizu utjecaja koji je ulazak u EU imao na hrvatsku poljoprivredu.



"Poljoprivreda je ulaskom u EU doživjela kumulativni šok snažne konkurencije otvorenog EU tržišta, novih pravila EU poljoprivredne politike te gubitka tradicionalnog CEFTA tržišta. Godinama nerješavana strukturna pitanja poljoprivrede dovela su do toga da je u prve tri godine izgubljeno više od pet milijardi kuna vrijednosti poljoprivredne proizvodnje", istaknula je Zvjezdana Blažić, konzultantica iz Smartera. Objasnila je kako je tek u 2015. godini zaustavljen pad i vrijednost polagano raste /stagnira, a od 2018. godine rast je značajniji, ali još nismo dosegnuli vrijednost proizvodnje koju smo imali u godini prije ulaska u EU. Prošle godine, u godini pandemije COVID-19, ostvarena je vrijednost proizvodnje u iznosu od 19,2 milijarde kuna. Količina plasiranog novca za poljoprivredu nije pratila značajnije promjene strukture proizvodnje niti je bilo većeg utjecaja na rast i razvoj sektora. Vrijednost potpora u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju rasla je s početne 2,3 milijardi kuna, odnosno oko 304 milijuna eura, u 2013. godini, na gotovo 6,8 milijardi kuna, oko 909 milijuna eura, isplaćenih u 2020. godini. Za izravna plaćanja su se ukupno do sada u programskom razdoblju isplatile 2,2 milijarde eura. Za ruralni razvoj isplaćeno je 1,77 milijardi eura, a očekuje se još dodatna isplata od 2,3 milijarde eura (kroz isplatu N +3 godine). Tu su i posebni nacionalni programi - CMO programi (vino, pčele i drugo) – za koje je isplaćeno gotovo 40 milijuna eura. Sveukupna vrijednost isplaćenih potpora u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju iznosi 4,46 milijardi eura, 33 milijarde kuna, od 2013. do 2020. godine. "Struktura poljoprivredne proizvodnje mijenja se malo i sporo. Veći iskorak u rezultatima postignut je jedino u ratarskoj proizvodnji, koja ni u jednom strateškom dokumentu o kojemu se danas raspravlja nije predmet interesa - kako je osnažiti i povezati vertikalno i horizontalno kako bi se rast ratarske proizvodnje nastavio i povezao sa stočarskom proizvodnjom i preradom (izmjena kultura, proteinski usjevi, NON-GMO, infrastruktura, skladišta, silosi, financiranje, instrumenti plaćanja). Moramo rezultate ratarstva adekvatno vrednovati i maksimalno podržati jer će ih biti teško zadržati uzimajući u obzir rastuće zelene zahtjeve", upozorava Blažić. Vrijednost otkupa svih poljoprivrednih proizvoda u 2020. godini ostvarena je u iznosu od 7,87 milijardi kuna, gotovo na istoj razini kao i 2019. godine, a usporedno s 2013. godinom vrijednost otkupa svih poljoprivrednih proizvoda manja je 17 %. U ukupnoj vrijednosti otkupa i prodaje poljoprivrednih proizvoda OPG-ovi sudjeluju s 3,19 milijardi ili 40 %, a 4,68 milijardi kuna ostvaruju pravne osobe i obrtnici, odnosno 60 %. Ipak, kod navedenih treba uzeti u obzir da se velik dio prodaje proizvoda OPG-ova odvija izvan službenih kanala prodaje. U Smarteru ističu kako u strukturi poljoprivredne proizvodnje nije došlo do većih promjena. Udio proizvodnje žitarice je pao, ali snažno raste udio proizvodnje industrijskog bilja, osobito uljarica i soje, te krmnog bilja. Udio proizvodnje mlijeka znatno je pao, ali je narastao u proizvodnji svinja, goveda i peradi. Raste udio proizvodnje povrća, a značajno pada u proizvodnji voća. Pad je zabilježen i u proizvodnji vina, a raste udio proizvodnje maslinova ulja. Izvoz poljoprivrednih proizvoda u 2020. godini rastao je za 8 % dok je uvoz bio manji 6 % u odnosu prema 2019. godini. Pokazatelje u vanjskotrgovinskoj razmjeni treba gledati i kroz aspekt otežanog međunarodnog protoka robe početkom godine, te smanjenje potražnje (domaće, a posebice turističke) – što je sve utjecalo na smanjenje uvoza, ističu u Smarteru. "Struktura vanjskotrgovinske razmjene RH pokazuje da imamo suficit u razmjeni žitarica, uljarica, riba te mesnih i ribljih prerađevina. Žitarice i uljarice generiraju 77 % suficita. U svim ostalim kategorijama ostvaruje se deficit - najveći je deficit u razmjeni mesa, mlijeka i jaja, hrane za životinje, voća i pića. Tako meso, mlijeko i jaja te hrana za životinje generiraju čak 46 % deficita", objasnila je Blažić.



U novom programskom razdoblju (2021. - 2027.) Hrvatskoj će biti dostupne ukupno 3,42 milijarde eura. Prvi draft Ministarstva poljoprivrede pokazuju da će se mjerama poljoprivredne politike, koje se financiraju iz proračuna EU-a, za izravna plaćanja usmjeriti okvirni iznos od 1,87 milijardi eura, od čega 25 % za klimu i okoliš. Za mjere ruralnog razvoja okvirni iznos je 1,49 milijardi kuna, od toga se na ulaganja planira izdvojiti manje od 20 % sredstava, a čak 35 % za klimu i okoliš. Ulaganja u područja s prirodnim ograničenjima trebala bi biti 20 %, razmjena znanja i inovacije 2,5 % i dr. Za sektorske mjere – Vinska omotnica i pčelarski program namijenjeno je 61,5 milijuna eura. Procjena iz Smartera je da ovaj novi financijski okvir Strateški plan u okviru ZPP-a, koji bi se trebao uklopiti u Zeleni plan i dvije ključne EU strategije – Od polja do stola i Strategiju o bioraznolikosti, treba prilagoditi hrvatskim potrebama kako bi donio onaj značajniji iskorak kako hrvatski poljoprivredni sektor ne bi i dalje zaostajao u konkurentnosti i produktivnosti. Kod okolišno/klimatskih pitanja povezanih s poljoprivredom (npr. bioraznolikost, emisije stakleničkih plinova) Hrvatska ostvaruje nešto bolje rezultate od prosjeka EU-a, pa bi bilo logično da se sredstva u većoj mjeri usmjeravaju u intervencije koje će pridonijeti jačanju proizvodnje. "Sve naše analize stanja u poljoprivredi, u ovih osam godina od ulaska Hrvatske u EU, kao i nove promjene ZPP-a koje su snažno usmjerene na klimu i okoliš, pokazuju da bi hrvatska poljoprivreda mogla imati daljnju stagnaciju, posebice u sektoru ratarstva, koji će biti na udaru (manje korištenje pesticida, ekosheme i dr.), kao i stočarstva, koje je detektirano kao ključno u prevelikoj emisiji stakleničkih plinova. Prvi draft prijedloga strateškog plana RH, prema našem mišljenju, teško će moći pridonijeti ciljevima iz Strategije poljoprivrede i povećanja vrijednosti poljoprivredne proizvodnje do 2030. godine na 30 milijardi kuna. Zaštita okoliša i ekonomska konkurentnost jednake su i komplementarne te ne bismo trebali stavljati naglasak samo na jednu komponentu, Smarterov je zaključak.