"Dan slobode" u Hrvatskoj, s ovim postotcima cijepljenih osoba, još ne dolazi u obzir
Objavljeno 20. srpnja, 2021.
Kaić: Kada bi se kod nas proširila infekcija među mladima, imali bismo puno hospitaliziranih
Nakon što je vlada premijera Borisa Johnsona donijela odluku da se u Engleskoj ukinu gotovo sve epidemiološke mjere vezane uz pandemiju COVID-19, engleski su građani i mediji 19. srpnja proglasili "Danom slobode". Sve sportske dvorane i stadioni otvoreni su u punom kapacitetu, kulturna i zabavna događanja su dopuštena, a ograničenja više nema ni za restorane, pubove, diskoteke koje piće mogu točiti i na šankovima i gdje se građani bez ograničenja broja mogu okupljati. Otok je tako ušao u novo poglavlje borbe s koronavirusom jer se više ne poziva na rad od kuće, a nije obvezno ni nošenje maske, osim što se to preporučuje u podzemnoj željeznici i javnom prijevozu te dućanima.
Opasnosti
Englezi sada polažu nadu u odgovornost građana i cjepivo, bez obzira na rast broja zaraženih, jer ako se pokaže da cjepivo štiti od težih oblika bolest i smrti, to bi mogla biti važna informacija drugim zemljama za povratak u normalan život. Britanija je ukupno sedma na svijetu po broju umrlih, ali 87 posto britanske odrasle populacije dobilo je bar jednu dozu cjepiva, a više od 68 posto dvije. Cilj je ukidanja mjera, kaže Johnson, ubrzati ekonomski oporavak. Međutim, postoji opasnost da se pojave deseci tisuća novih infekcija dnevno, što bi na samoizolaciju natjeralo stotine tisuća ljudi, zaraženih i njihovih kontakata.
Voditelju Službe za epidemiologiju zaraznih bolesti Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo, prim. dr. sc. Bernardu Kaiću, to se ipak čini malo prenagljenim. "Englezi su čini se postigli jako visoke cijepne obuhvate kod starijih ljudi, koji su glavni kandidati za punjenje bolnica, ako se zaraze. Vidi se da tamo jako raste broj oboljelih, ali im se bolnice ne pune istim tempom jer su čini se uspjeli postići taj jako veliki cijepni obuhvat i uglavnom obolijevaju mladi. Naravno, oni i dalje cijepe mlade da poboljšaju kolektivni imunitet, a uspjeli su postići da malo starijih ljudi obolijeva", pojašnjava Kaić. Smatra, međutim, da Hrvatska nažalost nije u toj situaciji i da s ovim brojem cijepljenih osoba kod nas takvo što ne bi smjelo doći u obzir.
- Kod populacije starije od 75 godina cijepni obuhvati nisu tako dobri i niži su nego u dobi od 60 do 75 godina. Čini mi se da kada bi se kod nas dogodilo širenje infekcije među mladima, što je sasvim izgledno, da bismo imali puno hospitaliziranih. Prije svega, dakle, jer među starijima nemamo cijepne obuhvate kakve je uspjela dostići Engleska. Kada bismo imali visoke cijepne obuhvate, makar među starijim osobama, onda bi naravno svi to htjeli, no mišljenja sam da bi i tada to trebalo dobro promotriti jer nije samo stvar postotka cijepljenja, nego treba vidjeti kakva je situacija s hospitalizacijama, umrlima... Morali bismo imati jako puno dokaza da obolijevaju samo mladi s blagim oblicima bolesti - kaže Kaić.
Velika odgovornost
Engleska vlada je ovim potezom, koji mnogi stručnjaci smatraju vrlo rizičnim, odgovornost prebacila i na svoje građane. No Johnson ih i dalje poziva na oprez, poštovanje drugih i rizika koje bolest i dalje predstavlja. Naime, prisutna je i dalje velika zaraznost delta-varijante koronavirusa koja je odgovorna za veliki skok broja slučajeva posljednjih tjedana na Otoku. Pitanje koje se nameće je kako bi hrvatski građani prihvatili da takvu odluku donese naša vlada i bi li preuzeli tu odgovornost. Doc. dr. sc. Ana Kurtović s Odsjeka za psihologiju Filozofskog fakulteta u Osijeku smatra da naši ljudi, naravno, imaju kapacitet da preuzmu odgovornost koja im pripada, ali i mišljenja je da svi isto tako imaju averziju prema odgovornosti koja im se nameće.
- Komunikacija prema hrvatskim građanima bila je pogrešna jer se previše naglašavala njihova odgovornost bez dovoljne edukacije i bez dovoljno pozitivnih načina motiviranja. Građani istovremeno smatraju da se na njih neopravdano stavlja velika odgovornost dok politika ne uzima svoj dio odgovornosti - tvrdi dr. Kurtović napominjući kako ne bi trebalo postaviti pitanje jesu li građani sposobni preuzeti odgovornost, nego jesu li nadležni sposobni potaknuti građane da preuzmu svoj dio odgovornosti. Kaže također da bi u kontekstu jedne ozbiljne kampanje, gdje želimo raditi za opće javno dobro, to trebalo shvatiti puno ozbiljnije, a tek kada se to odradi, možemo govoriti o odgovornosti građana.
- Narodu treba pomoći da bude spreman, a mislim da to nije napravljeno. Javni prostor nije bio dovoljno iskorišten, mediji bi trebali biti preplavljeni stručnjacima koji će na lak, jednostavan i probavljiv način ljudima objašnjavati. Većina ljudi nije protiv cijepljenja koliko su skeptični, neodlučni ili ne razumiju. Manje je ovdje stvar otpora prema cijepljenju koliko drugih stvari, poput dvojbi, straha… Takve se stvari jednom razumnom i primjerenom edukacijom jako lijepo mogu postići i šteta je što to nije napravljeno jer imamo jako puno dobrih stručnjaka koji bi to mogli jako dobro napraviti – zaključuje Kurtović.
Hrvatski zavod za javno zdravstvo i Ministarstvo zdravstva intenzivirali su kampanju cijepljenja građana serijom videoporuka na društvenim mrežama u kojima poznate osobe iz javnog života govore o svojim iskustvima s epidemijom i cijepljenjem. Autor spotova je poznati hrvatski glumac i režiser Dejan Aćimović, koji je pred kameru doveo brojne kolegice i kolege glumce, televizijske novinare, sportaše i trenere, pjevače i kompozitore…, priopćio je HZJZ. Svaka od poznatih osoba šalje poruku o svojem viđenju i razlozima kako zaštititi svoje i tuđe zdravlje, te zašto u cjepivu i cijepljenju vide najučinkovitiju mogućnost da se nadvlada pandemija i život vraća u okvire sigurnosti kakvoj većina stanovnika svijeta teži već drugu godinu.
Tomislav Prusina
Bernard Kaić
HZJZ
Među starijima nemamo cijepne obuhvate kakve je uspjela dostići Engleska. Kada bismo ih imali, onda bismo svi htjeli popuštanje, no i tada bi to trebalo dobro promotriti jer nije samo stvar postotka cijepljenja nego treba vidjeti kakva je situacija s hospitalizacijama, umrlima...
TURISTI NA JADRANU NE OSJEĆAJU SE SIGURNO
Turističkoj sezoni na Jadranu može naštetiti povećan broj oboljelih i širenje zaraze koronavirusa, no nepridržavanje epidemioloških mjera domaćeg stanovništva loše utječe i na strance koji dolaze i koji se u takvim slučajevima ne osjećaju sigurno. “Čujem od mnogo ljudi koji dolaze s mora kako se tamo ljudi uopće više ne pridržavaju epidemioloških mjera ni u dućanima ni po kafićima, nitko ne nosi maske niti paze na razmake. To je šteta jer koronavirus je i dalje među nama, broj oboljelih čak i raste i mislim da se ljudi ne bi trebali toliko opuštati. Tako će se naime samo ubrzati širenje bolesti”, smatra prim dr. sc. Bernard Kaić. Druga je stvar, dodaje voditelj Službe za epidemiologiju zaraznih bolesti HZJZ-a, i činjenica da mnogi stranci koji k nama dolaze na ljetovanje budu neugodno iznenađeni kada vide da se domaće stanovništvo ne pridržava epidemioloških mjera. Ministar zdravstva Vili Beroš objavio je u ponedjeljak na Twitteru da je proteklog mjeseca 579 građana završilo u bolnici zbog COVID-19, a 94 posto njih nije bilo cijepljeno. “Matematika je jasna, cjepivo protiv COVID-19 = zdrav i normalan život. Zaštitimo sebe i druge #CijepiSe”, poručio je Beroš.
NESTRUČNI STAVOVI
Hrvatska liječnička komora osudila je neznanstvene tvrdnje i nestručne stavove Hrvatske udruge ugovornih ordinacija (HUUGO) da učinkovitost i sigurnost cjepiva protiv COVID-19 nisu znanstveno dokazani. “Usred pandemije, kada javnost s pojačanom pozornošću prati istupe i preporuke liječnika, udruga HUUGO je u priopćenju pokazala zabrinjavajuću razinu nepoznavanja rezultata znanstvenih istraživanja i relevantnih propisa”, priopćili su iz HLK-a. Iz poziva da se “objave dokazi o učinkovitosti i sigurnosti cjepiva” koji je uputila predsjednica udruge Josipa Rodić, proizlazi da vodstvo HUUGO-a nije upoznato ni s jednim od više stotina znanstvenih istraživanja o cjepivima”, upozorava HLK te podsjeća da je obveza i dužnost svake liječnice i liječnika da se kontinuirano stručno usavršava i prati relevantnu literaturu.