Autoglas
DVOJBA

Je li plan Fit for 55 kocka s budućnošću?
Objavljeno 20. srpnja, 2021.
Nakon najave strategije Europske komisije o zelenoj transformaciji mnogi se pitaju što to nosi sa sobom, je li ostvarivo i po kojoj cijeni

Europa je, neovisno o Pariškom sporazumu, zacrtala cilj da postane prvi klimatski neutralan kontinent i napravila takozvani Zeleni plan koji je neke oduševio, a njih još više preplašio. Plan čini prve korake na putu prema postizanju svojih klimatskih ciljeva do 2030. na, tvrde, "pravedan i troškovno učinkovit način uz očuvanje konkurentnosti".



Slijede sankcije?


Usporedbe radi, od 1990. do 2019. EU je smanjio emisiju ugljika za 24 % - sada predlaže smanjenje CO2 za dodatnih 31 % u samo devet godina kako bi se postigao cilj za 2050. godinu. Radi se o velikoj reviziji zakonodavstva, u kojoj će najveći udar biti prema prometu. Očekuju se protivljenja i nekih čelnika industrije, poput zrakoplovnih kompanija i proizvođača vozila, kao i istočnih država članica koje se još uvijek uvelike oslanjaju na ugljen.

Dakle, revidirat će se standardi emisija CO2 za automobile, kombije i teška teretna vozila do te mjere da će ih postupno istisnuti s cesta na račun elektrificiranih i električnih automobila. Promet je, kao veliki izvor emisija CO2 i drugih stakleničkih plinova, odgovoran za gotovo 30 posto emisija CO2 u EU-u, od čega 72 posto odlazi na cestovni promet. Uredbom se postavlja obvezujući cilj smanjenja CO2 za nova teška vozila od 15 % od 2025., odnosno smanjenje od 30 % od 2030. godine. Uvodi se namjenski mehanizam u obliku posebnih olakšica te sustav kreditiranja vozila s niskim emisijama, iz čega su isključeni gradski i međugradski autobusi jer su oni obuhvaćeni drugim poticajnim mjerama. Naravno, Komisija će nametnuti financijske sankcije, u obliku doplate za prekomjerne emisije CO2 proizvođačima za koje se utvrdi da imaju prekomjernu emisiju CO2, uzimajući u obzir emisijske bonuse i emisijske dugove. Osobni automobili i kombiji (laka gospodarska vozila) proizvode oko 12 posto, odnosno 2,5 posto ukupnih emisija ugljičnog dioksida (CO2), koji je glavni staklenički plin u EU. No, kad je riječ samo o putničkom prijevozu, tu su osobni automobili glavni zagađivači i ispuštaju 60,7 posto ukupnih emisija CO2 iz cestovnog prometa u Europi. Predlažu se stoga (pre)ambiciozniji ciljevi za smanjenje emisija CO2 iz novih automobila i kombija. One bi se trebale smanjiti za obje vrste vozila 15 posto od početka 2025. godine u odnosu prema ciljnoj vrijednost u 2021., za 55 posto (osobna vozila - Euro 7 standard), i 50 posto (kombiji) do 2030. godine, pa do 0 emisija iz novih vozila do 2035. Ukratko, predviđa se zabrana prodaje automobila na fosilna goriva od 2035. godine.

Rasprave


Kako će to izgledati u praksi ostaje nam vidjeti jer je za 150.000 EV koji prolaze cca 30 km dnevno potrebno 353.000 MWh električne energije na godišnjoj razini, a što je prosječna godišnja proizvodnja HE Orlovac. Ako tome nadodamo i sve veći broj turista koji nas posjećuju s elektrificiranim vozilima, onda je jasno koliko smo potkapacitirani, ali ne samo mi. Cijela Europa. Komisija zbog toga treba poticati mjere kako bi se građanima osigurala potrebna infrastruktura za punjenje tih vozila za kraće i duže vožnje. Uz to, cestovni promet bit će od 2026. uključen u sustav trgovanja emisijama, čime će se odrediti cijena onečišćenja i potaknuti korištenje čišćih goriva i ulaganja u čiste tehnologije.

Ovi zakonski prijedlozi trebaju proći kroz Europski parlament te nacionalne parlamente svih 27 država članica, a već sad je jasno kako će se nesmiljena bitka voditi između industrijskih lobija i zelenih. S jedne strane borci za zaštitu okoliša smatraju da zakoni nisu dovoljno revolucionarni, dok korporacije pak imaju vlastite interese i vrlo su oprezne kad je riječ o komentarima i najavama aktivnosti, iako se svi slažu kako su promjene potrebne. Dužnosnici strahuju i od otpora opće javnosti prisjećajući se prosvjeda "žutih prsluka" koji su potresali Francusku kada je vlada nastojala provesti novi porez na gorivo u ime zaštite okoliša. Jer ostaju strahovanja da će, bar kratkoročno, biti izgubljena radna mjesta u raznim gospodarskim sektorima i da će biti stvoreno tek malo novih. Ne zaboravimo, samo autoindustrija u EU zapošljava 14,6 milijuna ljudi. Ostatak svijeta nesumnjivo će ovaj golemi eksperiment (neki kažu i kocku) gledati sa zanimanjem.



Milan Bugarić
Koliko su EV čišći od benzina i dizela?
Unatoč malom tržišnom udjelu broj novih registracija električnih automobila u EU u stalnom je porastu posljednjih nekoliko godina; elektrificirani automobili su na putu da prvo presude dizelima, čiji udio u prodaji strelovito pada. S druge strane, u prvom kvartalu ove godine tržišni udjel EV-a u Europi već premašuje 6 %. Ipak, nije sve tako crno-bijelo niti su “strujići” čisti poput planinskog zraka. Proizvodnja i odlaganje električnog vozila manje je ekološki prihvatljivo od automobila s toplinskim motorom, a razina emisija iz električnih vozila varira ovisno o tome kako se proizvodi električna energija. U Hrvatskoj se za svaki proizvedeni kWh ispusti 172 g CO2. Iako zvuči puno, među boljima smo u EU-u, zahvaljujući hidroelektranama i vjetroelektranama. Najbolje stoji Švedska, s 34 g/kWh, a na začelju je Poljska s čak 650 g CO2 po svakom proizvedenom kilovatsatu.

Ekologija spašava globalni BDP
Zemlje manje stroge prema politici zaštite okoliša imaju proizvodnu i trgovinsku prednost u odnosu prema onima koje poduzimaju mjere za smanjenje emisija štetnih plinova. No zabrinjava ih da će njihove vlastite industrije s intenzivnim emisijama štetnih plinova trpjeti nedostatak u tržišnoj utakmici. Prosječni porast globalne temperature od 0,04 Celzijeva stupnja godišnje bez protumjera mogao bi smanjiti globalni BDP za 7,22 posto do 2100. godine. No ako se zemlje pridržavaju Pariškog sporazuma i ograniče porast temperature na 0,01 Celzijevih stupnjeva godišnje, gubitak BDP-a smanjit će se na 1,07 posto.

Možda ste propustili...
Najčitanije iz rubrike