Objavljeno 14. srpnja, 2021.
Prosječna cijena četvornog metra poljoprivrednog zemljišta porasla je za 2,22 %
Premda su više od tri četvrtine prošle godine bile obilježene pandemijom koronavirusa, a gotovo polovina godine i najstrožim "lockdownom", tržište nekretnina u 2020. ostvarilo je 103.093 kupoprodaje, što je u odnosu prema godini prije, a s obzirom na cjelokupnu situaciju, pad od posve prihvatljivih 7,7 posto.
Gradovi prednjače
To pokazuju podatci objavljeni u četvrtom izdanju publikacije "Pregled tržišta nekretnina Republike Hrvatske 2020.", koju u suradnji s Ekonomskim institutom Zagreb objavljuje Ministarstvo prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine. Ukupna vrijednost prodanih nekretnina lani je iznosila 40,023 milijarde kuna, što je 11 posto BDP-a te godine. U odnosu prema 2019., vrijednost prodanih nekretnina povećala se za samo 0,5 posto. Najznačajniji udio u vrijednosti kupoprodaja na tržištu nekretnina u 2020. godini bilježe stanovi na koje se odnosi 41,1 posto vrijednosti ugovorenih kupoprodaja, zatim slijede građevinska zemljišta s udjelom od 21,5 posto te obiteljske kuće s udjelom od 19,4 posto. No najveći broj kupoprodaja se pritom odnosio na transakcije poljoprivrednog zemljišta, njih 34.322, što čini 33,3 posto ukupnog broja. Slijede potom kupoprodaje stanova ili apartmana kojih je ostvareno 23.564, odnosno 22,9 posto od ukupnog broja, te kupoprodaje građevinskog zemljišta kojih je zabilježeno 16.215 (15,7 posto ukupno ostvarenih kupoprodaja). Kupoprodajnih transakcija obiteljskih kuća zabilježeno je 13.825, što je činilo 13,4 posto ukupnog broja ostvarenih kupoprodaja na tržištu nekretnina 2020. godine.
Razumljivo je da po broju kupoprodajnih transakcija prednjači Zagreb, iza kojeg slijede urbana središta u priobalju - Split, Zadar i Rijeka, te Osijek u kontinentalnom dijelu zemlje. U njima su učestalije kupoprodaje stanova ili apartmana, dok je trgovanje građevinskim zemljištem učestalije u priobalnom pojasu izvan većih naselja i u zaleđu, a u preostalim dijelovima zemlje prevladava tržište poljoprivrednog zemljišta. Prema broju kupoprodajnih transakcija ostvarenih lani izdvaja se Zagreb s 14.863 kupoprodaje, slijede ga urbana središta u priobalju, Zadar s 1835 kupoprodaja, Split s 1551 i Rijeka s 1321 te Osijek u kontinentalnom dijelu zemlje s 1677 kupoprodaja. Većina se, naravno, odnosi na kupoprodaju stanova i apartmana. Međutim, da se nekretninama intenzivnije trguje u manjem broju lokalnih jedinica upućuje i podatak prema kojemu se u 2020. godini 50 posto svih kupoprodajnih transakcija tržišta nekretnina (bez Zagreba) odvijalo u samo 21 posto lokalnih jedinica. Zanimljivo je da se, osim u većim gradovima, znatnije trgovalo nekretninama i u njihovim susjednim općinama, poput primjerice općine Viškovo u blizini Rijeke te grada Solina u blizini Splita. Riječ je o lokalnim jedinicama koje obilježavaju prednost blizine većeg grada i povoljnije cijene.
Tražene su vikendice
Na području Osječko-baranjske županije, izuzimajući Osijek, prošle je godine najviše kupoprodajnih transakcija obavljeno s poljoprivrednim zemljištem, i to 1989, što je ipak 15,7 posto manje nego godinu prije. Prosječna cijena četvornog metra poljoprivrednog zemljišta porasla je za 2,22 posto i iznosila je 0,48 eura po kvadratu. Iza poljoprivrednog zemljišta najviše se trgovalo obiteljskim kućama, čak 1122 puta, što je povećanje za 12,49 posto. Ukupna vrijednost tih transakcija iznosila je 26 milijuna eura za ukupnu površinu od 453.184 četvorna metra. Prema prosječnoj vrijednosti četvornog metra kuća u 2019. godini u prošloj je ona porasla za 33,8 posto i iznosila je 58 eura po kvadratu. Na četvrtom mjestu po broju kupoprodajnih transakcija su one građevinskog zemljišta na području Osječko-baranjske županije i njih je u 2020. godini bilo 433, što je zabilježeni porast od 88,70 posto. Prosječna cijena građevinskog zemljišta lani je bila 2,62 eura po četvornom metru, što znači porast od 7,73 posto u odnosu prema godini prije. Tek na petom su mjestu bila trgovanja stanovima, 305 transakcija.
Iako na šestom mjestu, no najveći postotak rasta trgovanja od čak 90,48 posto prošle godine bilježe vikendice i objekti za privremeni boravak. Njima se trgovalo u vrijednosti od 900 tisuća eura, a prosječna im je cijena porasla za 6,77 posto i vrijednost od 82,73 eura po četvornom metru.
Tomislav Prusina
Najtraženiji stanovi od 40 do 59 kvadrata
Iako je tek na petom mjestu prošle godine bilo zastupljeno trgovanje stanovima na području Osječko-baranjske županije, ne računajući tu i Osijek, kupoprodajnim ih je ugovorima obuhvaćeno ukupne površine 18.277 četvornih metara i ukupne vrijednosti 11,35 milijuna eura. Prosječna cijena kvadrata stana iznosila je 621 euro po kvadratu, što je u odnosu prema 2019. godini rast od 0,37 posto. Najviše transakcija, čak 113, bilo je stanovima površine između 40 i 59 četvornih metara, a čija je ukupna vrijednost premašila iznos od 3,5 milijuna eura. Približno 3,2 milijuna eura ukupne vrijednosti ostvareno je sa 73 transakcije stanovima površine između 60 i 74 četvorna metra. Jednosobnih stanova površine od 25 do 39 četvornih metara prodano je 56, dok je onih površine od 74 do 119 četvornih metara prodano 48 ukupne vrijednost 2,86 milijuna eura. Najtraženiji su bili stanovi na prvom katu, 81 stan, slijede u prizemlju 68 stanova, 60 na drugom katu i 33 stana na trećem katu.
11
posto ukupnog hrvatskog BDP-a ostvareno je u 2020. godini na tržištu nekretnina