Iako sve kalorije donose energiju, izuzetno je važan izvor odakle dolaze te kalorije. Tijelo na različite načine probavlja i metabolizira kalorije iz masti, proteina i ugljikohidrata.

Osim toga, ovi makronutrijenti imaju različit utjecaj na hormone koji utječu na glad, skladištenje masti i proizvodnju energije. Kalorije izvedene iz šećera, primjerice, dodaju inzulin, koji je glavni tjelesni hormon za skladištenje masti. A kada u našem krvotoku cirkulira previše glukoze (iz unesenog šećera), nema potrebe za iskorištavanjem zaliha masti za energiju.

Kalorije dobivene iz cjelovite, prirodne hrane uglavnom sadrže više mikrohranjivih sastojaka - važnih vitamina, minerala i fitonutrijenata, koje naše tijelo treba da funkcionira optimalno, dok su kalorije od prerađene i rafinirane hrane uglavnom s malom hranjivom vrijednošću. Nismo samo ono što jedemo, nego i kako jedemo, pokazala je studija o veličini zalogaja, veličini porcije i brzini konzumiranja hrane. Poslužite li više hrane, brže jedete i zalogaji su vam veći, pa ćete i više pojesti, ključan je nalaz studije američkih i nizozemskih nutricionista koji vjerojatno nikoga neće iznenaditi.

Istraživanje u kojemu je sudjelovalo 44 muškarca i 44 žene daje dodatnu težinu ranijim upozorenjima protiv brzog konzumiranja hrane, jer organizmu treba do dvadesetak minuta da signalizira mozgu da je tijelo sito. Probava počinje već u ustima, zbog čega je brzina kojom jedemo jako važna. Ljudi koji jedu prebrzo uzimaju velike zalogaje i gutaju brzo, pa slina i enzimi ne stignu ‘podmazati‘ hranu i usitniti je prije nego što dospije u želudac. Prema studiji, ljudi jedu više ako su im tanjuri puniji. Doduše, to ne znači da s njega treba pojesti baš sve, ali većina će pojesti u prosjeku 43 posto više nego što je uobičajeno, ako su porcije za tri četvrtine veće. U sklopu studije grupa muškaraca i žena jela je tjesteninu sa sirom jednom tjedno tijekom mjesec dana. Veličina porcije svaki je put bila drugačija i varirala je između 400 i 700 grama.

Stručnjaci sa sveučilišta Penn State i iz nizozemskog Maastrichta analizirali su koliko su brzo ispitanici jeli, kolika je bila veličina njihovih zalogaja, a mjerili su i težinu tanjura prije i poslije obroka. Onima koji žele u sebe unijeti manje kalorija, rezultati nude vrlo praktične zaključke. Ako pazite na veličinu porcije, jedete sporije i u manjim zalogajima, izbjeći ćete prejedanje, objavila je glavna autorica studije Paige Cunningham iz Američkog društva nutricionista. Rješenje postoji i za one koji se ne žele odreći većih porcija - birajte namirnice s manje kalorija, rekla je Cunningham.