Ponovno smo na tržištu prodaje svježeg mesa svjedoci "akcijanju", odnosno izuzetno niskim cijenama mesa svinja za 15 kn/kg, peradi za 12 kn/kg, teletine 30 kn/kg...

Kaže to Krešimir Kuterovac, predsjednik Hrvatske udruge velikih proizvođača svinja, i dodaje kako valja istaknuti da je tržište poljoprivrednih proizvoda (mesa, voća, povrća) unutar EU-a uređeno Zakonom o uređenju tržišta poljoprivrednih proizvoda, Zakonom o uređenju tržišta te Zakonom o nepoštenim trgovačkim praksama.


Kuterovac napominje kako bi se svi ti zakoni trebali jednako primjenjivati na području cijele Europske unije (EU) na sličan način, ali to nije slučaj.

- Kako je moguće da kada svjetske cijene mesa rastu, kod nas "akcijanje" koje je u tijeku ugrožava domaće proizvođače? Naša proizvodnja svinja ove je godine pod velikim pritiskom zbog visokih troškova stočne hrane koji su povećeni između 50 i 70 %, a kada znamo da je u ukupnim troškovima od 50 do 70 % trošak hrane, vidimo kolikog to ima utjecaja na cijene proizvoda. Troškovi su visoki, a sa druge strane nas dočeka netržišna cijena mesa kroz akcije i naravno da nas to dovodi do velikih problema u poslovanju. Mi smo kao proizvođači više puta upozoravali na stanje koje se svako malo ponavlja kod nas. Nakon krize koja je nastala zbog pojave afričke svinjske kuge (ASK) u Njemačkoj i zaustavljanja izvoza u zemlje Azije i Kinu, ogroman višak mesa iz te je zemlje preplavio Hrvatsku s cijenama mesa od oko 1 euro/kg, a u to je vrijeme u Njemačkoj najniža cijena za žive svinje bila oko 1 euro/kg. Stanje se od ožujka popravilo i cijene su se korigirale na više razine. Njemačka je dogovorila nastavak prodaje mesa u Kinu i prihvatili su princip regionalizacije kod ASK-a, tako da je trend bio pozitivan, a tržišta stabilna - kaže Kuterovac i dodaje da je ova pojava akcija kod mesa svinja vezana uz kratkotrajne probleme s izvozom iz Njemačke za koje vjerujemo da će se brzo riješiti na globalnoj razini.


Osnovno pitanje koje nas kao proizvođače muči, kaže Kuterovac, jest kako se ti poremećaji mogu događati i odraziti se samo na našem malom tržištu dok se na ostalim EU tržištima te situacije ne događaju.


- I ovo nije samo situacija u vezi s mesom, nego je ona česta i kod drugih poljoprivrednih proizvoda. Odgovor je vjerojatno u navedenim uredbama o uređenju tržišta koje u Hrvatskoj nisu do kraja u primjeni. E sada, zašto i kome to odgovara, teško da će se ljudi u sektoru složiti oko odgovora, a naravno da je najlakše okriviti nekoga drugoga od "trgovaca udruženih u pothvatu uništavanja naše proizvodnje" do Vlade RH i Ministarstva poljoprivrede. Mi mislimo da je nužno udruživanje proizvođača u proizvođačke organizacije te stvaranje proizvođačkog udruženja koje ima više od 70 % proizvodnje nekoga proizvoda na hrvatskom tržištu. Nakon toga bitno je stvoriti sektorsku organizaciju čiji su članovi osim proizvođača i prerađivačka industrija i trgovački kanali. Naš cilj je urediti na taj način tržište, o čemu postoji konsenzus najvećih proizvođača svinja koji proizvode 70 % hrvatske svinjetine. U tijeku je osnivanje proizvođačke organizacije za koje vjerujemo da će se dogoditi u kratkom roku - kaže Kuterovac.


"Unatoč tim optimističnim najavama doznajemo da osnivanje ove organizacije ne ide baš glatko te da se i u nekoliko navrata uključila i sama ministrica kako bi potaknula proizvođače na udruživanje. Zašto naši proizvođači, k tome još veliki, koji imaju ekipe ljudi koji rade na tržištima i u proizvodnji te bi trebali razumjeti funkcioniranje tržišta, zaziru od udruživanja nije poznato, ali uglavnom od rujna 2020. kada je najavljeno osnivanje do danas rezultata još nema. Očito su veliki uvjereni da svaki svoje probleme najbolje može rješiti i da im ovakve organizacije ne trebaju", kaže naš neimenovani izvor iz ovog sektora.

Zdenka Rupčić