Prema procjenama Svjetske zdravstvene organizacije, svake godine umire više od šest milijuna ljudi zbog neposrednog pušenja, a čak 890.000 zbog pasivnog pušenja.

Od ukupnog broja umrlih zbog pušenja, pola umire u radno produktivnoj dobi, između 35. i 69. godine te gube u prosjeku oko 20 godina života. Posljedice pušenja odražavaju se na zdravlje čovjeka, izazivajući razne bolesti koje smanjuju kvalitetu života i dovode do prerane smrti. Oko 95 % umrlih od raka pluća bili su pušači. Na dišnim organima pušenje izaziva pojačano stvaranje sluzi, opstruktivne bolesti pluća sa suženim promjerom bronhiola i smanjenim strujanjem zraka kroz pluća, kronični bronhitis, emfizem. Utjecaj pušenja na živčani sustav očituje se kao tremor, nesanica, nemir, razdražljivost, usporen prijenos podražaja, pad koncentracije i radne sposobnosti, smanjenje pamćenja. Dokazano je da žene koje popuše više od 20 cigareta na dan, imaju tri puta veći rizik od neplodnosti, ili od izvanmaternične trudnoće.

Unatoč tome, broj pušača u svijetu u 2019. porastao je na 1,1 milijardu, od čega trećina ukupnog broja otpada na Kinu, pokazala je najnovija globalna analiza podataka. Prema procjeni projekta globalnog opterećenja bolestima u istoj je godini od posljedica pušenja umrlo 7,7 milijuna ljudi. Nakon usporedbe podataka 3625 studija provedenih u 204 zemlje, tim stručnjaka GBD-a otkrio je da 89 posto novih pušača postaje ovisno o duhanu i prije 25. godine života. Glavna autorica studije Emmanuela Gakidou sa Sveučilišta Seattle u Washingtonu, ističe da je, ako pojedinac ne postane redoviti pušač do 25. godine života, vrlo malo vjerojatno da će postati i ostati pušač i dalje u životu. Podaci GDB-a ukazuju na to da je u 2019. godini bilo oko 155 milijuna pušača u dobi između 15 i 24 godine, i da je 65,5 posto svih korisnika duhanskih proizvoda razvilo tu lošu naviku prije nego što su navršili 20 godina.

No unatoč visokim brojevima, podaci su pokazali da se između 1990. i 2019. godine postotak mladih koji puše globalno smanjio za više od 30 posto. Da bi se smanjio broj pušača, znanstvenici londonskog Sveučilišnog koledža (UCL) smatraju da bi vlada trebala onemogućiti kupnju cigareta svim osobama mlađim od 21 godine. Prema njihovu izračunu, zahvaljujući takvom potezu pušilo bi 100.000 ljudi manje, što je 30 posto u odnosu na trenutačan ukupni broj. Prijedlog UCL-a podupire i dobrotvorna organizacija Action on Smoking and Health (ASH). No čini se da je zasad pandemija pogoršala ovaj globalni problem. Anketa provedena u travnju pokazuje da je u posljednjih godinu dana u Velikoj Britaniji ponovno počelo pušiti 10 posto bivših pušača. Istraživanje je pokazalo i da od početka pandemije koronavirusa gotovo 40 posto pušača samo u Velikoj Britaniji u dobi od 18 do 34 godine puši više nego prije.

Jasminka Knežević