Objavljeno 5. lipnja, 2021.
Cijele ove lokalne izbore mogli bismo podvesti pod zajednički nazivnik - promjene. Promjena se dogodila u tri od četiri velika grada, u više županija, sve što sugerira vrlo jasan trend da su građani zasićeni dugogodišnjim čelnicima. Što se tiče Osijeka i županije, mogli bismo reći da je to očiti rezultat dugoročnog i kontinuiranog rada - kaže prof. dr. sc. Damir Jugo, dekan Edward Bernays Visoke škole za komunikacijski menadžment, te dodaje:
- HDZ je tradicionalno jak u županijama, na ovim se izborima to dodatno potvrdilo, vjerojatno zbog kombinacije ruralnog i urbanog stanovništva koje odražava strukturu njihovog biračkog tijela. U svim županijama, kao i u većim gradovima potvrdilo se kako su važniji kandidati, a ne nužno stranka iz koje dolazi. Gdje god su HDZ ili SDP imali zaista dobre kandidate, tamo su uvjerljivo pobijedili. HDZ u 15 županija, a SDP prije svega u Krapinsko-zagorskoj i Primorsko-goranskoj županiji.
RIZIK ALTERNATIVNIH OPCIJA
Slučaj Zagreb? Slučaj Split? Što očekivati od opcije kakva je aktivistička platforma Možemo! te u Splitu stranke Centar i njihovog novog gradonačelnika Ivice Puljka, kao i njegovog kandidata za dogradonačelnika, incidentnog Bojana Ivoševića...?
- Ovo je prvi put da jedna nova i alternativna politička opcija dolazi u priliku preuzeti odgovornost i upravljanje jednom važnom jedinicom lokalne uprave kao što je Zagreb. Uspjeh ili neuspjeh Možemo! u Zagrebu će uvelike odrediti dinamiku na hrvatskoj političkoj sceni u budućnosti. Ispuni li Možemo! visoka očekivanja koja su pred njima, to će ohrabriti formiranje novih političkih opcija, ali i građana da im daju povjerenje, što će dodatno ugroziti HDZ i SDP kao velike stranke. S druge strane, ako Možemo! ne uspije, to će usporiti dinamiku pojavljivanja novih opcija, ali i sklonosti građana da im daju glasove i povjerenje. Drugim riječima, o Zagrebu će uvelike ovisiti kako će cijela Hrvatska politički izgledati za koju godinu. U Splitu Puljak ima povjerenje građana, ali problem će mu biti većina u Gradskom vijeću koja će biti vrlo šarena i s kojom će on imati velikih problema cijeli mandat.
Dvije najjače hrvatske stranke, HDZ i SDP i na ovim su izborima prošle posve različito. Njima su konkurirali Most, Domovinski pokret, Suverenisti... Vaš komentar?
- HDZ bez dileme može biti zadovoljan rezultatima u smislu broja jedinica lokalne uprave koje su njihovi kandidati osvojili. Nešto lošiji su im rezultati u Zagrebu i Splitu, ali tamo uspjeh/neuspjeh HDZ-a varira svaki izborni ciklus. SDP nikako ne može biti zadovoljan, iako je dojam da će nakon drugog kruga pritisak na Peđu Grbina vjerojatno biti nešto manji. Uspjeh Domovinskog pokreta također se može iščitati dvostruko; njihovi kandidati ušli su u velik broj skupština i vijeća, ali su pobijedili u samo jednoj jedinici lokalne uprave, u Slatini. Uspjeh stranaka na desnici u budućnosti će ovisiti o vječnom pitanju, njihovoj tješnjoj suradnji i zajedničkim izlascima na izbore.
Preotekli izbori bili su gubitnički za neke dugovječne lokalne moćnike poput Čačića, Bajsa... Znači li to promjenu odnosa, odnosno najavu dolaska novih mlađih snaga, s novim idejama, svježinom i poletom, što se negdje kao u Osijeku već dogodilo...- Apsolutno. Vrijeme vječnih lokalnih čelnika u Hrvatskoj očito prolazi, primjeri Čačića, Bajsa, Milinovića i Pauka to jasno pokazuju. Gdje god su HDZ i SDP ponudili zaista dobre kandidate koji su prava, svježa promjena, i koji su imali vremena predstaviti se biračima na pravi način pobjeđivali su bez većih problema. Dakle, žele li opstati dugoročno, HDZ i SDP moraju već sada razmišljati o tome tko će zamijeniti stariju generaciju lokalnih čelnika na sljedećim lokalnim izborima.
BIRAČI ZNAJU ŠTO HOĆE
Ukupno uzevši, sa sadašnjim rasporedom snaga na lokalnoj razini, jesu li protekli izbori u određenoj mjeri "pokus" pred iduće, redovne ili izvanredne, parlamentarne izbore, signal što bi se moglo događati u budućnosti?- Ne. Ovi lokalni izbori opet su pokazali da birači u Hrvatskoj jako dobro razlikuju koga biraju i za što ih biraju. Ne samo da se primjerice rezultati prošlogodišnjih parlamentarnih izbora nisu preslikali na ove lokalne, oni su vrlo drugačiji. S druge strane, prvi sljedeći izbori održat će se za čak tri godine, a u tom vremenu svašta se može promijeniti.
Možda čak možemo očekivati da se čelnici HDZ-a i SDP-a dogovore oko izmjene izbornih pravila, pa da ograniče mandat čelnika županija i većih gradova na dva uzastopna mandata. To bi sigurno pojačalo unutarstranačku dinamiku i ubrzalo proces smjene generacija, što treba i jednoj i drugoj stranci.
(D.J.)