Jedan od rizika uzimanja bilo kojeg lijeka moguće su nuspojave. Čini se da je to neizbježan dio jednadžbe, jer nema učinkovitog lijeka koji je lišen nuspojava. Je li to istina? I da i ne, kaže Corinna Schaefer, voditeljica odjela za smjernice i pružanje informacija pacijentima Njemačke agencije za kvalitetu u medicini (AeZQ).

Svaki učinkoviti lijek može imati nuspojave, no to ne znači da će se one i ostvariti. Ipak, takva mogućnost uvijek postoji. Općenito govoreći, umor, vrtoglavica, mučnina, glavobolja i problemi sa želucem i crijevima, najčešće su nuspojave. Ozbiljna nuspojava je ona koja ugrožava život, izaziva invalidnost, ili zahtijeva bolničko liječenje ili medicinsku intervenciju.

Što učiniti ako primijetite nuspojave? Idealno bi bilo da vas liječnik kad propisuje lijek upozori na moguće nuspojave. U najboljem slučaju, reći će vam koje nuspojave treba prijaviti odmah, a koje su ‘u redu‘. Nuspojave koje nisu navedene u pakiranju lijeka odmah bi trebalo prijaviti liječniku ili ljekarniku. Pacijenti u takvim situacijama ne bi smjeli sami smanjivati dozu lijeka, prestati ga uzimati na svoju ruku ili početi uzimati neki drugi, a da se prethodno nisu savjetovali s liječnikom.

Zašto regulatorna tijela odobravaju lijekove ako imaju nuspojave? Iza svake odluke o odobrenju nekog lijeka odmjeravaju se koristi i moguća šteta. Prije nego što dospiju na tržište lijekovi se testiraju u nekoliko faza.

Ozbiljnije nuspojave očekivane su i ‘dopuštaju se‘ za lijekove kojima se liječe teže bolesti, poput raka, a manje ozbiljne nuspojave očekuju se kod, primjerice medikamenata kojima se ublažava glavobolja. Je li nuspojave moguće izbjeći?

Ne uvijek. Ali ponekad ih je moguće ublažiti. U slučaju kad je neželjeni učinak lijeka umor, trebalo bi ga, ako je moguće, uzimati navečer prije spavanja. Pri uzimanju nekih lijekova nuspojave se javljaju samo na početku liječenja i kasnije nestaju same od sebe. Oprez se savjetuje prije uzimanja drugog lijeka kojim se ublažavaju posljedice prvog.H