Objavljeno 10. svibnja, 2021.
Nadbiskup Hranić iznio je ideju srastanja Dijecezanskog muzeja i Spomen-muzeja u Nadbiskupijski muzej J. J. Strossmayera
Otvorena je izložba fotografija, plakata i dokumenata pod nazivom "30 godina Spomen-muzeja biskupa Josipa Jurja Strossmayera", čime je ta kuća kulture, a čiji je osnivač Đakovačko-osječka nadbiskupija, obilježila tri desetljeća rada i 20 godina svog izložbenog prostora. Bila je to prigoda za prisjećanja na njezine početke ratne 1991. godine, za biskupovanja Ćirila Kosa, kao i njezina prvog ravnatelja Petra Strgara, koji je u Spomen-muzej doveo radove, najeminentnija slikarska imena domaće scene svjetovne i/li sakralne provenijencije.
Nakon uvodnih riječi kustosice Irene Ivkić, ravnatelj Tadija Crnjak prilikom otvorenja izložbe podsjetio je na 4. svibnja 1991. godine, kada je otvoren stalni postav Spomen-muzeja posvećen đakovačkom biskupu Strossmayeru, no koji je zbog tadašnjih ratnih zbivanja nakon vrlo kratkog vremena preseljen na sigurno, u Maribor, a odakle je vraćen 13. prosinca 1997.
- U tih 30 godina u Spomen-muzeju, osim stalnog postava u prizemlju, i izložbi niza renomiranih autora u galerijskom prostoru u potkrovlju, priređeno je i niz predstavljanja knjiga, znanstvenih skupova, Spomen-muzej također sudjeluje u Noći muzeja i dr., a ugošćavao je i glumce. Zadovoljstvo mi je što smo u ova tri desetljeća mogli pridonijeti kulturi grada Đakova - rekao je Crnjak.
Stalni vanjski stručni suradnik te muzejsko-izložbene kuće Mirko Ćurić podsjetio je na početke rada Spomen-muzeja, rekavši kako je po privremenom izmještanju stalnog postava muzejski prostor u prizemlju ostao prazan, a prva izložba u njemu bila je ona Ivana Lackovića Croate. Ćurić, bez čijeg je popratnog teksta nezamisliva nijedna izložba u Spomen-muzeju, podsjetio je i na ‘prapočetak‘ te kuće kulture - izložbu Ivana Rabuzina u kripti katedrale i njezinu atriju, no kojoj je na put bila stala vlaga.
- Ponosan sam na suradnju sa Spomen-muzejom; ona me umnogome oblikovala i kao čovjeka - poručio je Ćurić.
Zamjenik gradonačelnika Robert Francem naglasio je partnerski odnos Grada Đakova i Spomen-muzeja te da je ta muzejska kuća dio identiteta grada. Uz simboliku poruke o "dvorištu pogana", o značaju Spomen-muzeja govorio je đakovačko-osječki nadbiskup Đuro Hranić.
- Spomen-muzej čuva uspomenu na život i djelo jednog od najvećih đakovačkih biskupa Josipa Jurja Strossmayera. Kultura, umjetnost, znanost glavni su plod duha svakog naroda. Nije li i Strossmayer kao čovjek, političar, mecena, kulturni djelatnik išao prema periferijama, vodio dijalog s mnogima? - rekao je Hranić vezano uz simboliku poruke o "dvorištu pogana", te čestitao i zahvalio "što nadbiskupijski Spomen-muzej izlazi u susret svim ljudima".
- Volio bih kada bi ta otvorenost baštine J. J. Strossmayera bila prisutna i dalje - rekao je Hranić, iznijevši ideju srastanja Dijecezanskog muzeja i Spomen-muzeja u Nadbiskupijski muzej Josipa Jurja Strossmayera.
Izložba u povodu 30 godina Spomen-muzeja biskupa J. J. Strossmayera bila je dio programa proslave Dana grada Đakova, 8. svibnja. U glazbenom dijelu nastupio je MVS Bećarine, koji je istoga dana koncertom i Spomenicom proslavio 20 godina djelovanja.
Suzana Župan
Tadija Crnjak
ravnatelj Muzeja
Zadovoljstvo mi je što smo u ova tri desetljeća mogli pridonijeti kulturi grada Đakova.