Bunjevačka ikavica proglašena je službenim, nehrvatskim, jezikom grada Subotice, unatoč višemjesečnom protivljenju predstavnika Hrvata. Izmjenom Statuta grada, tzv. bunjevački jezik bit će jedan od četiri u službenoj uporabi u Subotici, uz srpski, hrvatski i mađarski, i počet će se primjenjivati od sredine svibnja. U skupštini su za tu odluku glasovali svi vijećnici vladajuće većine Srpske napredne stranke (SNS) i Saveza vojvođanskih Mađara (SVM), njih 61, a dva predstavnika Demokratskog saveza Hrvata u Vojvodini (DSHV) bojkotirala su raspravu i glasanje.

- Uvođenje bunjevačkog jezika u službenu uporabu u Subotici ne ugrožava prava ni jedne nacionalne manjine. I ovaj dan treba da nam bude na ponos - rekao je gradonačelnik Stevan Bakić, koji je to i predložio. To je pozdravljeno u Bunjevačkom nacionalnom vijeću (BNV), koje zastupa zajednicu Bunjevaca nehrvata. "Dočekali smo i ovaj veliki svitli dan da bunjevački postane službeni jezik u našemu gradu Subotici“, rekla je predsjednica BNV-a Suzana Kujundžić Ostojić.

Predsjednik Demokratske stranke Hrvata Vojvodine Tomislav Žigmanov osudio je tu odluku, ponavljajući da je bunjevačka ikavica hrvatski dijalekt, te da je njezino proglašenje službenim, nehrvatskim jezikom politički čin koji nema zakonsko, znanstveno lingvističko, kao ni povijesno utemeljenje.

- Ovo je važna, prijelomna točka u procesu državnog intervencionizma kada je u pitanju raslojavanje, rastakanje hrvatske zajednice u Srbiji - rekao je Žigmanov. Nazivajući taj čin miješanjem države u identitetski spor među Bunjevcima na sjeveru Bačke, dodao je kako će se tek vidjeti što su moguće posljedice tog poteza, ali je izvjesno da će biti nepovoljne za hrvatsku zajednicu. "Mi ipak nećemo odustati od afirmacije bunjevačke ikavice kao dijela hrvatskog jezičnog korpusa“, kaže čelnik DSHV-a. Očekuje da Hrvatska nastavi pratiti ovu vrstu "državnog udara na hrvatsko jezično kulturno nasljeđe i da bude podrška i zaštita kada su u pitanju naša nastojanja“. H