KOTLINA

Iz dana u dan sve je više dokaza da je cijela Baranja poprilično zanimljivo i zahvalno arheološko nalazište.

Znalo se to i prije, ali zbog nedostatka novca, volje ili nečega trećega artefakti su stoljećima bili skriveni ispod zemlje. Bilo je tomu tako do prije desetak godina, od kada su istraživanja sve intenzivnija. Prošle je godine odjeknula vijest kako su na jednom od dva lokaliteta na trasi buduće belomanastirske obilaznice pronađeni iznimno bogati i stari nalazi (starčevačka kultura, 6000 godina prije Krista), a na drugom dio naselja iz srednjeg brončanog doba, paljevinski grobovi iz razdoblja kasnoga brončanog doba, mnoštvo antičkih nalaza…, što sve skupa potvrđuje da je taj dio Baranje bio naseljen još od razdoblja mlađega kamenoga doba. Slično kao i područje oko Kotline, koje posljednjih godina postaje sve zanimljivije arheolozima koji se bave prapoviješću. Pronađeno je, naime, neolitičko naselje koje je imalo kuće grobove, jame…


- Lokalitet je djelomično udaljen od naselja i nalazi se na rubu baranjskog surduka, koji je prekriven voćnjacima i obradivim površinama. Prema dosadašnjim arheološkim saznanjima, ovaj lokalitet nije usamljen i površinski nalazi upućuju na to da ih je u okolici mnogo više - kaže voditeljica nalazišta, dr. sc. Dragana Rajković, viša kustosica prapovijesnog odjela osječkog Arheološkog muzeja. Ističe kako su još pedesetih godina prošlog stoljeća arheolozi obilazili taj teren i nalazili zanimljive keramičke materijale specifične za lenđelsku kulturu.


- Ti su podatci bili povod da prije nekoliko godina obiđemo terene oko Kotline, gdje su se, uz rub surduka, pojavile goleme količine keramike, životinjskih kostiju i slično. Čekali smo pravi trenutak, započeli istraživanja i oduševili se - kaže. Objašnjava kako je najprije magnetometrijskim istraživanjima potvrđen jednostruki opkop nepravilna oblika, dimenzija 75 puta 85 metara, koji je vjerojatno bio neka vrsta zaštitnog jarka oko naselja. Izvan opkopa nalazio se niz otpadnih jama i nadzemnih objekata, a njihov oblik i položaj potvrđeni su daljnjim arheološkim istraživanjem.


- Najzanimljiviji nalaz zasigurno je grob sa savršeno očuvanim kosturom, položenim u zgrčenom položaju. Analiza je pokazala kako je riječ o mlađoj ženskoj osobi, između 16 i 20 godina, uz koju je bio niz keramičkih predmeta, dobro očuvanih koštanih izrađevina i priručni alat od kamena. Na glavi je imala ukras - opisuje Rajković, nastavljajući kako su poslije pronađena još tri slična groba, ali bez analize ne može reći je li riječ o muškarcima ili ženama te koliko su imali godina. Zna se da su živjeli skromnim načinom života, koristili se svime iz prirode, kuće izgrađivali od drva i šiblja, a alat od kamena i kostiju.
Arheološki nalazi s ovog lokaliteta pripadaju razdoblju kasnog neolitika, odnosno lenđelskoj kulturi, a dobiveni apsolutni datumi datiraju ga u vrijeme od 4700. do 4500. godine prije Krista.