Grupa djevojčica imigrantica bez pratnje koje su iz kampova na grčkim otocima trebale biti prihvaćene u Lipiku, ipak neće doći u Hrvatsku jer su u posljednji tren u zračnoj luci zatražile azil u Nizozemskoj, doznaje se u MUP-u.

Zbog loših uvjeta u grčkim izbjegličkim kampovima Hrvatska je u ožujku 2020. odlučila primiti desetero djece, a nakon požara u kampu Moria, taj je broj odlučila povećati na 12. Iako u MUP-u ne žele službeno komentirati razloge odustajanja 12 djevojčica od zbrinjavanja u Hrvatskoj, za što su već bile obavljene sve pripreme, dobro upućeni izvori sumnjaju da bi mogle biti instruirane. Trenutačno se nastoji prikupiti što više podataka od svih koji su sudjelovali u premještanju, jer je teško zamisliti da su se djevojčice samostalno organizirale tijekom putovanja.


U MUP-u kažu da o primjerima zloporabe instituta međunarodne zaštite već nekoliko godina konstantno izvješćuju javnost te nadležne službe EU-a da je, prema MUP-ovim podacima, od 250 preseljenih izbjeglica u Hrvatskoj ostalo njih svega 66, a u posljednje četiri godine obustavljeno je više od 70 % postupaka za dodjelu međunarodne zaštite, jer su tražitelji azila u međuvremenu otišli, uglavnom u zemlje zapadne Europe. To smatraju dokazom da se ne radi o izbjeglicama, nego o ekonomskim migrantima koji koriste međunarodno neuređen sustav migracija i putem se pozivaju na prava izbjeglica da bi se dokopali željenih destinacija. Djevojčice koje je Hrvatska trebala primiti kako bi rasteretila prenapučene grčke kampove, bile bi smještene u ustanovi za djecu bez roditeljske skrbi u Lipiku. Za njihov transfer zadužena je bila Međunarodna organizacija za migracije čiji je cilj osigurati humano upravljanje migracijama.


Istovremeno, susjedna BiH iz koje granicu nezakonito prelazi najveći broj nezakonitih migranata, sve se teže nosi s teretom migracija, unatoč značajnim sredstvima koja u manjoj mjeri dobivaju lokalne vlasti, a u značajnijoj brojne nevladine udruge. Situaciju otežava nasilje među izbjeglicama i s lokalnim stanovništvom, ali i unosan posao krijumčarenja ljudi, trenutačno unosniji i od krijumčarenja droge.


Problematična je i zaraza koronavirusom u migrantskoj populaciji, zbog čega su dodatnom riziku od zaraze izloženi i hrvatski policajci angažirani na zaštiti granice. Nakon nedavne prometne nesreće kod Slavonskog Broda, a u kojoj je poginulo četvero migranata, otkriveno je da je nekoliko preživjelih pozitivno na koronu.


Prema MUP-ovim podacima policija je u posljednje četiri godine uhitila 2807 krijumčara, no krijumčarske skupine i dalje svakodnevno potiču migrante na prelazak granice, iako im pritom često i ugrožavaju živote, pa je sve više izvješća o migrantima koji su zaglavili u neprohodnim planinskim područjima ili neraščišćenim minskim poljima. Iako su mnoge zalutale skupine spasili hrvatski policajci, u MUP-u ističu da te priče često prolaze ispod radara za razliku od izvještaja o navodnom policijskom nasilju za koje kažu da nisu potkrijepljene niti sadrže minimum podataka za provođenje kvalitetnog istraživanja.

U tom svjetlu ističu i posljednju prijavu navodnog seksualnog zlostavljanja Afganistanke, slučaj žigosanja u kojem je žrtva u konačnici navela da ju je u BiH napala, opljačkala i užarenim predmetom ozlijedila skupina Afganistanaca, ili prošlotjedni slučaj iz Gline gdje su migranti policiji koja ih je pronašla u šumi prijavili da ih je napala i pokrala grupa Pakistanaca. Podsjećaju i na priču o sirijskoj djevojčici za koju je otac, uz pomoć nevladinih aktivista, tvrdio da ih je razdvojila hrvatska policija, da bi se utvrdilo da ona uopće nije napustila matičnu zemlju s ocem koji je, nakon zatraženog azila u RH, dospio do Italije.