Odbor za građanske slobode Europskog parlamenta ovoga će tjedna prvi put raspravljati o prijedlogu za uvođenje digitalne putovnice koja bi trebala olakšati putovanja između članica Europske unije u vrijeme pandemije.

Članovi Odbora za građanske slobode u utorak će raspravljati o prijedlogu Komisije o uspostavi tzv. COVID putovnice. Na sastanku će biti riječi o implikacijama uvođenja te potvrde na zaštitu privatnih podataka. Europska komisija je u srijedu predložila uvođenje digitalne zelene potvrde, tzv. COVID putovnice, za slobodnije kretanje unutar EU-a u vrijeme pandemije, što bi moglo spasiti ovogodišnju turističku sezonu. Pandemija koronavirusa, koja traje već više od godinu dana, dovela je do najveće globalne ekonomske krize od Drugog svjetskog rata, a posebno su pogođene zemlje koje se u znatnijoj mjeri oslanjaju na turizam poput Hrvatske, Španjolske, Italije, Grčke.

Odbor za okoliš i javno zdravlje Europskog parlamenta u četvrtak će raspravljati o novom postupku za ubrzavanje odobrenja cjepiva adaptiranih za nove sojeve COVID-19.

Ministri financija zemalja članica EU-a u petak će na videokonferenciji razgovarati o gospodarskom oporavku, Mehanizmu za oporavak i otpornost i instrumentu EU sljedeće generacije.

Zemlje članice, podsjetimo, trebaju do kraja travnja poslati Komisiji svoje nacionalne planove za oporavak i otpornost. Instrument EU sljedeće generacije ima ukupno 750 milijardi eura. Najveći dio toga iznosa bit će isplaćen kroz Mehanizam za oporavak i otpornost, 672,5 milijardi eura, od toga su 312,5 milijardi nepovratna sredstva, a 360 milijardi zajmovi. Države članice mogu slobodno odrediti prioritete na što će trošiti predviđena sredstva, ali će pritom morati ispuniti uvjete koji su definirani na europskoj razini: novac se treba koristiti za investicije, reforme, jačanje gospodarstva i otpornosti na buduće krize.

U svim nacionalnim planovima najmanje 37 posto sredstava treba biti namijenjeno za projekte koje djeluju pozitivno na okoliš i klimu i najmanje 20 posto za projekte digitalizacije. Države članice moći će sredstvima iz Mehanizma financirati mjere i projekte provedene između veljače 2020. godine, dakle retroaktivno, do kolovoza 2026. Prema Komisiji, 70 posto nepovratnih sredstava trebalo bi biti ugovoreno do kraja 2022. godine, a preostalih 30 posto do kraja 2023. Zahtjevi za zajmove moći će se podnositi do kolovoza 2026. godine.

Hrvatska vlada je, podsjetimo, Nacionalni plan oporavka i otpornosti predstavila 1. travnja. Nacionalni plan od 2021. do 2026. godine sadrži prijedloge projekata u šest područja ukupne vrijednosti 49,08 milijardi kuna. Od toga je 54 posto namijenjeno projektima u gospodarstvu, 15 posto u obrazovanju, znanosti i istraživanju, 12 posto obnovi zgrada, 10 posto javnoj upravi i pravosuđu, pet posto zdravstvu i četiri posto tržištu rada i socijalnoj zaštiti. H/D.Pav.