Ekstrakti crvenog luka obiluju fenolnim komponentama i imaju antikancerogeno djelovanje. Fenoli i polifenoli iz različitih biljaka inače se smatraju skupinama spojeva s antimikrobnim djelovanjem. Posebno zanimljivim izvorom fenolnih komponenata smatra se kožica (ljuska) luka, koja je inače otpad u preradi luka.

Crveni luk smatra se najbogatijim izvorom flavonoida u ljudskoj prehrani. Ima i antioksidacijsko djelovanje koje ovisi o sadržaju fenolnih komponenata i o sadržaju flavonoida, a smanjuje se od vanjskih ovojnica prema unutarnjim. Od flavonoida je bitno istaknuti kvercetin koji se intenzivno proučava, jer se pokazalo da deaktivira neke tvari koje potiču rast tumora. Za crveni je luk u jednom istraživanju, koje je obuhvatilo 28 vrsta povrća i devet vrsta voća, utvrđeno da sadrži najveći postotak kvercetina. Kvercetin također ometa rast stanica osjetljivih na estrogen, koje nalazimo kod karcinoma dojke. Istraživanja su pokazala da kvercetin u kombinaciji s vitaminom C može imati i antivirusno djelovanje.

Luk je nezamjenjiv u liječenju prirodnim načinom. Pojedine ga osobe ne podnose, ali ako se pravilno pripremi i prilagodi pojedinom organizmu, i to se može izbjeći. Znamo da nam, kad čistimo i režemo luk, lakohlapljive aktivne tvari u luku tjeraju suze na oči. Slično nadražujuće djelovanje luk izaziva i na sluznici želuca, i zato ga osobe oštećene sluznice želuca ne jedu sirovog, a ljekovit je samo u sirovu stanju. Pirjani luk gubi na svojoj ljekovitosti, a postaje i teže probavljiv i opterećuje želudac. Kuhanjem luk također gubi aktivne biološke tvari, ali kao hrana je probavljiviji. Pečeni luk je teško probavljiva hranu koju valja izbjegavati. Luk ponajviše koristimo kao začin i lijek.

U pučkoj medicini luk se smatra čudesnim preventivnim sredstvom koje djeluje kod prehlade, gripe, leukemije, raka; kad se svakodnevno koristi kao hrana ili začin, postaje lijek. Zbog svojih ljekovitih svojstava luk se uzima protiv mnogih bolesti.

Luk stimulira i regulira mnoge funkcije gotovo svih unutrašnjih organa, u sluznicama kojih pojačava cirkulaciju krvi, održava ravnotežu crijevne flore, tj. uništava bakterije truljenja, a pospješuje razmnožavanje bakterija vrenja, potiče rad žlijezda za izlučivanje i drugo. Kao fitoncid luk je izvrsna hrana protiv svih zaraznih bolesti te djeluje kao antibiotik kod raznih upala prouzročenih stafilokokom.

Izvrstan je lijek za bolesti cirkulacije, jer sprječava stvaranje tromba, a djeluje i na tegobe kao što su arterioskleroza, povišene masnoće u krvi, visoki tlak, angina pektoris, promjene na žilama do kojih dolazi starenjem.

Luk je vrlo djelotvoran u liječenju reumatskih tegoba, vodenih bolesti, bolesti mjehura, hemoroida, bolesti jetre, ascitesa, perikarditisa te kod infekcija izazvanih bakterijama. Znanstvena istraživanja potvrđuju veliku ljekovitost luka kao antikancerogene namirnice, kao djelotvorne namirnice u liječenju osteoporoze, ali i za smanjenje rizika od osteoporoze za čak 20 posto.

Osteoporoza je česta kod žena u postmenopauzi, a zdrava dijeta to može spriječiti. Opsežna studija na ženama iznad 50. godine ustanovila je da je redovita upotreba luka povezana s većom gustoćom kostiju. Također, istraživanja su pokazala da je kod žena nakon menopauze, koje su svakodnevno jele luk, smanjen rizik od loma kuka. Visoka koncentracija sumpora može donijeti korist i vezivnom tkivu, jer je sumpor nužan za formiranje ovog tkiva. Redovita primjena soka od luka na vlasištu ubrzat će rast kose, a svakodnevno trljanje noktiju ojačat će slabe i lomljive nokte. Za reumatske i vodene bolesti valja usitniti 50 g luka, naliti litru vina i ostaviti poklopljeno 12 sati te procijediti. Piti tri puta dnevno po čašicu toga napitka. Sirovi luk predstavlja najbolji lijek za podizanje dobrog HDL kolesterola te je preporučljiv srčanim bolesnicima.