HRVATSKA GOSPODARSKA KOMORA

Plan u potpunosti podržavamo

Nedavno predstavljen Nacionalni plan oporavka i otpornosti Hrvatske izrađen je u skladu sa smjernicama i pravilima koje je odredila Europska komisija, odnosno usklađivan je kroz pregovore koji su se održavali tijekom cijelog razdoblja njegove izrade. Pritom je važno napomenuti da je cijeli Mehanizam za oporavak i otpornost, kojim su određeni iznosi koje članice EU-a mogu iskoristiti, prije svega namijenjen reformama u javnom sektoru, a pritom je točno određen i minimalan udjel ukupnog iznosa projekata koji se odnose na zelenu tranziciju i digitalizaciju gospodarstva.

Također treba uzeti u obzir da je rok za provedbu svih reformi i investicija iz ovog Mehanizma relativno kratak, odnosno krajnji rok je kolovoz 2026., tako da je bilo nužno odabrati one reforme i investicije koje je u tom razdoblju zaista moguće i provesti. Stoga HGK doneseni plan Vlade RH u potpunosti podržava.

- Što se tiče iznosa predviđenih ovim planom treba napomenuti da je Hrvatska kroz pregovore uspjela ispregovarati 6,3 milijarde eura nepovratnih sredstava, što je u odnosu na veličinu Hrvatskog BDP-a više od 12 %, odnosno najviše među članicama EU. Polovina, ili točnije 54 % ukupne procijenjene vrijednosti ulaganja odnosi se na različite projekte vezane uz gospodarstvo, dok se idući najveći iznosi predviđaju kod obrazovanja, znanosti i istraživanja te kod obnove zgrada, koje se u najvećoj mjeri odnosi na sanaciju potresom oštećenih objekata na Banovini i u Zagrebu. Najveći broj kritika takvom Planu odnosi se na premali iznos projekata koji se direktno odnose na poticanje gospodarstva, odnosno tvrtki, pa ponovno treba naglasiti da je ovaj Mehanizam prije svega namijenjen reformama javnog sektora, ali i da postoje znatni iznosi namijenjeni direktnom poticanju tvrtki, kao i snažan indirektan utjecaj provedbe različitih projekata na cijelo gospodarstvo. Odnosno, Hrvatska ima priliku europskim novcem financirati reforme koje su ionako nužne za ostvarivanje bržeg rasta i razvoja, a nikako se ne smiju zaboraviti ni visoki troškovi obnove Banovine i Zagreba nakon potresa, tako da se može govoriti o korisno usmjerenom novcu. Što se tiče regionalne raspodijeljenosti, koristi od veće efikasnosti javne uprave, boljeg obrazovnog sustava, jačanja zdravstvenog sustava osjetit će se na nacionalnoj razini, ali Nacionalni plan oporavka i otpornosti nije usmjeren ravnomjernijem regionalnom razvoju. Za to su namijenjeni drugi fondovi kohezijske politike.

Pojedine kritike također navode da su u Nacionalnom planu navedene reforme koje se već dugo obećavaju i navode kao nužne, a sada nisu provedene. Međutim, mišljenja smo da je to još jedna od prednosti provedbe Plana. Osim što bi se reforme kao što je spomenuto trebale financirati europskim novcem, Nacionalni plan oporavka i otpornosti detaljno navodi koje su to reforme, i u kojim područjima te njihove ciljeve, a spomenuti rok korištenja od pet godina određuje i rok za njihovu krajnju provedbu. Kako će provedba Nacionalnog plana biti pod stalnim nadzorom Europske komisije za očekivati je da će Vlada RH intenzivno raditi na njegovom ispunjavanju.

- Sve ovo događa se u prilično nezahvalnoj situaciji za Hrvatsku. Hrvatsku su, kao i cijelo globalno gospodarstvo, u prošloj godini snažno pogodile negativne posljedice pandemije COVID-a. Međutim, Hrvatska je u odnosu na većinu drugih zemalja, pa tako i članica EU-a, snažnije osjetila posljedice strukture gospodarstva s visokim udjelom turizma. Tako je i uz relativno blagi pad robnog izvoza od tek 0,8 % (u kunama), i relativno blagi pad industrijske proizvodnje od 2,8 % došlo do snažnog realnog pada BDP-a od -8,4 % na godišnjoj razini. Naime, smanjena vrijednost izvoza usluga, čiji najveći dio čini turizam, činila je približno tri četvrtine pada ukupne potražnje, odnosno najviše je utjecala na navedeni pad BDP-a. Naravno, da je to imalo velike posljedice za gospodarsku aktivnost, ali i za ukupne prihode državnog proračuna, dok je s druge strane došlo do novih, nepredviđenih i relativno visokih troškova mjera za održavanje gospodarske aktivnosti, što je rezultiralo znatnim porastom proračunskog deficita i iznosa javnog duga. U takvim uvjetima znatno je otežana i provedba reformi, posebno onih čija provedba zahtjeva veća proračunska izdvajanja poput reformi zdravstva ili obrazovnog sustava. Pritom su kretanja za ovu godinu i dalje vrlo upitna. I dalje se predviđa globalni oporavak, pa tako i nešto izraženiji rast BDP-a Hrvatske od približno 5 %, ali će to i u ovoj godini snažno ovisiti od uspješnosti turističke sezone. S druge strane, pandemija je i dalje prisutna, a mjere poticanja gospodarstva produžene, tako da ni ove godine neće biti olakšanja za državni proračun.

Zato i s tog aspekta dolazi do izražaja važnost realizacije Nacionalnog plana oporavka i otpornosti te njegov opisani utjecaj na provedbu reformi, povećanje kvalitete života, efikasnosti i dinamičniji rast. Sigurno da unutar plana postoje pojedine stavke koje su mogle biti bolje ili drugačije, ali to ne umanjuje njegovu važnost za Hrvatsku i cijelo gospodarstvo.

HRVATSKA UDRUGA POSLODAVACA

Nije prekasno da nas Vlada uključi...

Nažalost, s obzirom na to da HUP kao socijalni partner nije bio uključen u proces izrade Nacionalnog plana oporavka i otpornosti (NPOO) te da cjeloviti dokument do danas nije predstavljen javnosti, nego samo njegov grubi sažetak bez specifičnih financijskih alokacija, ne možemo komentirati njegov sadržaj.

Naša glavna zamjerka ide upravo u tom smjeru - smatramo da je na dokumentu trebalo raditi u suradnji s privatnim sektorom koji može, i želi, pridonijeti u stvaranju kvalitetnog NPOO-a koji bi uistinu omogućio našoj zemlji da se oporavi od utjecaja koronakrize te postane otpornija na sve moguće buduće eksterne nepredvidive izazove i utjecaje. Uostalom, to je i poenta Plana oporavka koji je i osmišljen upravo u tu svrhu, što nam je potvrđeno na sastanku s Europskom komisijom. Trenutačno nemamo nikakve garancije da će sredstva iz NPOO-a biti usmjerena kvalitetno, a iz sažetka kojeg smo vidjeli da se naslutiti da će većina novca pripasti javnim infrastrukturnim projektima koji zasigurno ne mogu pridonijeti stvaranju nove vrijednosti i otvaranja novih, visokokvalificiranih radnih mjesta. Ipak, nadamo se i dalje, makar je ostalo manje od mjesec dana do predaje dokumenta Europskoj komisiji, da nije prekasno i da će nas Vlada aktivno uključiti u konačnu razradu Plana oporavka.

- Moramo demistificirati pojam ‘gospodarstvo’. Kada Vlada RH spominje taj pojam, oni u njega ubrajaju javna poduzeća, tj. sudeći po tome s kime su se konzultirali pri izradi NPOO-a - a znamo da s HUP-om ni drugim neovisnim udrugama poslodavaca nisu - možemo zaključiti da misle pretežito na takva javna poduzeća, dok pravog privatnog sektora u tom postotku ima vrlo malo. Prema svemu sudeći, čini se da je Vlada zamislila kroz ovaj Plan u velikoj mjeri oporavljati javni sektor te stvarati nova radna mjesta u njemu. U HUP-u vjerujemo da za to nije trenutak, jer za razliku od realnog sektora, javni nije pretrpio značajnije gubitke u koronakrizi, niti je on taj koji može pridonijeti dugoročnom prosperitetu gospodarstva i društva. Jedino je privatni sektor taj koji ima kapaciteta i mogućnosti dugoročno osigurati stabilnost i razvoj društva, pa i države iz povećanih poreznih prihoda koje će uplaćivati dodatni zaposleni i poslodavci.

- Vrijeme krize zasigurno nije najbolji trenutak za provođenje teških strukturnih reformi, no kada to nismo činili u dobrim vremenima, čini se da sada nemamo izbora, ne samo radi povlačenja sredstava iz NPOO-a, nego i radi opstanka našeg gospodarstva u cjelini. Vidimo do kuda nas je doveo izostanak reforme zdravstva, a slično će biti i s ostalim reformama, posebice s onima koje se tiču poreznog i parafiskalnog rasterećenja gospodarstva koje je i dalje naspram zemalja u okruženju previsoko te guši domaće poduzetništvo i tjera naše najbolje kompanije, npr. u ICT sektoru, da sele izvan granica RH. HUP je u svom position paperu naveo da reforme unutar NPOO-a trebaju prije svega Hrvatsku učiniti mjestom poželjnim za poslovanje. Uzmemo li u obzir razmjer pandemijske krize i njezin utjecaj na poslovne subjekte, ali i javne financije, reforme koje će se u idućem vremenu poduzimati moraju biti jasne, s precizno definiranim ishodima i provedive u razmjerno kratkom roku. I Europska komisija poručuje da će sredstva iz Mehanizma za oporavak i otpornost uvjetovati upravo provođenjem strukturnih reformi koje bi trebale unaprijediti gospodarsko i opće društveno okruženje u državi te se nadamo da će Vlada ovaj put to stvarno i napraviti. Jer ako propustimo i ovu priliku, bojimo se da nam je mjesto na dnu EU zacementirano jedno dulje razdoblje.

- Hoće li Hrvatska uspjeti iskoristiti NPOO u potpunosti ovisi o mudrosti i procjenama Vlade koja se nalazi možda i na povijesnoj prekretnici - u prilici je odabrati hoćemo li nastaviti sa starim gospodarskim modelima ulaganja u infrastrukturne projekte koji neće polučiti daljnji rast i razvoj, ili ćemo se odlučiti za digitalizaciju, industriju 4.0, zelenu tranziciju i moderno društvo koje može ravnopravno konkurirati najrazvijenijim članicama Europske unije.

Određeni makroekonomski pokazatelji na početku ove godine - od rasta industrijske proizvodnje i maloprodaje, preko rasta broja osiguranika i potražnje za radom, pa do rasta izvoza roba, uz investicijski zamah s kraja 2020. - svakako bude određeni optimizam i za gospodarski nastavak godine. Međutim, bez procijepljenosti, koje zasad ne ide planiranim tempom, pitanje je u kojoj mjeri ćemo iskoristiti turističku sezonu, o čemu ipak i dalje najviše ovisi ukupna gospodarska slika Hrvatske. S druge strane, nemojmo zaboraviti i na sve druge grane gospodarstva koje se suočavaju s problemima zbog koronakrize te da su trenutačno na snazi određene mjere koje velikom dijelu poduzetnika ograničavaju, ili u potpunosti onemogućavaju rad, što će se zasigurno negativno odraziti i na ukupni rast u 2021., ovisno o tome koliko se situacija produži.

U HUP-u zato neprestano ponavljamo da bez obzira na sve mjere koje je Vlada donijela radi ublažavanja utjecaja pandemije na gospodarstvo, prije svega u svrhu očuvanja radnih mjesta te mjere ne mogu zamijeniti stvarno poslovanje na tržištu. Naravno, to ne znači da se s ukidanjem mjera za suzbijanje širenja pandemije automatski trebaju ukinuti i mjere pomoći gospodarstvu. Bit će potrebno još neko vrijeme za prilagodbu te je izuzetno važno da se odluka o napuštanju određenih mjera potpore gospodarstvu uvodi postupno, ovisno o epidemiološkoj situaciji, ali i o situaciji u svakom pojedinom sektoru kako ne bi došlo do vala stečajeva i otpuštanja.