Zdravlje
DANAS SE OBILJEŽAVA SVJETSKI DAN ZDRAVLJA

Zdravlje je najvažnije
Objavljeno 7. travnja, 2021.
Usvajanjem zdravih navika povećavamo kvalitetu života i produljujemo životni vijek

Danas se obilježava Svjetski dan zdravlja. Svjetska zdravstvena organizacija definirala je zdravlje kao stanje potpunog tjelesnog, mentalnog i socijalnog blagostanja, a ne samo odsutnost bolesti.

U današnjem je svijetu veliki izazov postati i ostati zdrav. Sjedilački način života i manjak kretanja, stres i ubrzani tempo svakodnevice, nekvalitetna prehrana i toksini u hrani - sve su to problemi s kojima se svakodnevno susrećemo i koji stoje između nas i zdravlja. Zdravlje je intimna, životno vjerojatno najvažnija vrijednost svakog pojedinca, ali i svih ljudskih zajednica. Ono je preduvjet i temeljna odrednica kvalitete života.

Pravilna prehrana
Pravilnom prehranom osjećat ćete se i izgledati bolje, osigurati organizmu vrijedne hranjive tvari svakodnevno potrebne za rast, razvoj i očuvanje zdravlja, a to je najbolja prevencija kroničnih bolesti, poput bolesti srca i krvnih žila, šećerne bolesti tipa 2 i malignih bolesti. Lošije prehrambene navike posljedica su nedostatka vremena i dinamike života. Obroke treba unaprijed planirati i paziti da: vam prehrana bude raznolika; prednost date proizvodima od cjelovitih žitarica, zamijenite bijeli kruh integralnim; jedete pet ili više porcija voća i povrća dnevno; date prednost ribi i nemasnom mesu; uvrstite u svakodnevnu prehranu kvalitetna biljna ulja - maslinovo ili bučino; ograničite unos slatkiša, zamijenite ih orašastim plodovima i sušenim voćem; izbjegavate sokove i gazirana pića, pijete osam čaša vode dnevno; smanjite unos industrijski procesuirane hrane; date prednost izvornim namirnicama te unesete dnevno 40 % povrća, 30 % žitarica, 20 % bjelančevina i 10 % voća.

Prehrana ne treba predstavljati opterećenje, ne dopustite da vam odabir hrane upravlja životom. Ne živimo da bismo jeli, već jedemo da bismo živjeli.

S obzirom na način prehrane modernog čovjeka i kvalitetu industrijski obrađene hrane, danas se često susrećemo s deficitom nutrijenata.

 

Istraživanja su pokazala da najčešće nedostaju:


vitamin D - osigurava normalnu funkciju imunološkog sustava, zdravlje kostiju i mišića. U tijelu se proizvodi pod utjecajem izlaganja suncu. Od nedostatka pati 40 % europske populacije i više od 80 % starijih osoba;


magnezij - sudjeluje u aktivaciji brojnih enzima i uključen je u proizvodnju energije u tijelu. Važan je za kontrakciju i pravilan rad mišića te za zdravlje živčanog sustava. Sudjeluje u mineralizaciji kostiju. Oko 50 % populacije ne unosi dovoljnu količinu magnezija. Simptomi nedostatka su grčevi u mišićima, slabost u mišićima, bezvoljnost i nepravilan rad srca;

željezo - važan dio eritrocita u kojima se veže s hemoglobinom i prenosi kisik svim stanicama tijela. Nedostatak pogađa više od 25 % ljudi diljem svijeta, 47 % predškolske djece, 30 % žena u fertilnoj dobi te 42 % trudnica. Simptomi nedostatka su umor, blijeda koža, nedostatak zraka, slabost, pospanost, oslabljen imunitet, problemi s pamćenjem, kosom, kožom i noktima, glavobolja i vrtoglavica;


vitamin B12 - ključan za izgradnju crvenih krvnih stanica i sintezu DNA. Važan je za očuvanje zdravlja mozga i živčanog sustava te doprinosi stvaranju energije u tijelu i normalnom imunitetu. Deficit ima više od 20 % starijih osoba te više od 80 % vegana i vegetarijanaca pati od nedostatka. Simptomi nedostatka su blijeda koža, umor i iscrpljenost, trnci, gubitak ravnoteže, vrtoglavica, promjene raspoloženja, gubitak apetita;


kalcij - mineralizira kosti i zube te čuva zdravlje koštanog sustava. Sudjeluje u prijenosu živčanih impulsa i potreban je za normalan rad mišića i srca. Manje od 15 % tinejdžera i 10 % žena starijih od 50 godina unosi dovoljnu količinu kalcija, a simptomi nedostatka su grčevi mišića, trnci, ukočenost, slab apetit, problemi s kostima, promjene srčanog ritma, sniženo raspoloženje, krhki nokti.


Poželjno je savjetovati se sa svojim ljekarnikom prije odluke o suplementaciji bilo kojeg nutrijenta.

Tjelesna aktivnost
Koliko vam je tjelesne aktivnosti potrebno? Tjelesna aktivnost sastavni je dio života i ljudsko je tijelo stvoreno za pokret. Međutim, unatoč povećanoj svjesnosti o pozitivnom učinku tjelesne aktivnosti na zdravlje, oko 60 % odraslih ljudi u Hrvatskoj je potpuno neaktivno ili neredovito aktivno. Puno je veći problem što novija istraživanja pokazuju da su djeca danas sve manje aktivna, manje vremena provode u igri na otvorenom, vožnji bicikla ili hodanju, a više pred ekranima igrajući igrice na raznim elektroničkim uređajima. Tjelesna neaktivnost povećava rizik obolijevanja od srčanih bolesti, malignih bolesti, moždanog udara, hipertenzije, dijabetesa, a to su sve vodeći uzroci smrtnosti u razvijenim zemljama.

Populaciji odraslih u dobi od 18 do 64 godine preporučuje se provođenje umjerene tjelesne aktivnosti pet dana u tjednu u trajanju od 30 do 60 minuta ili vježbe pojačanog intenziteta 25 do 50 minuta tri dana u tjednu. Djeca i adolescenti, s druge strane, trebali bi provoditi tjelesnu aktivnost umjerenog do snažnog intenziteta svakodnevno, a najmanje 60 minuta dnevno. Starija populacija u dobi od 65 godina i više, provođenje tjelesne aktivnosti treba prilagoditi svojim sposobnostima i zdravstvenom stanju te pažljivo vježbati kako bi spriječili ozljede ili prijelome.

Katarina Štern Kasa, mag. pharm. LJEKARNE SRCE
Nađite vremena za sebe
Mentalno je zdravlje neizostavan i neizmjerno važan dio ukupnog zdravlja, ono je stanje blagostanja u kojem pojedinac ostvaruje vlastite potencijale, nosi se s normalnim životnim stresovima, produktivno radi i u mogućnosti je pridonijeti svojoj zajednici. Ono ne znači da smo uvijek sretni i ugodno raspoloženi. Dobro mentalno zdravlje omogućava nam da svoje emocije prihvatimo i uhvatimo se u koštac s teškoćama koristeći svoje resurse, vještine i sposobnosti. Nađite vremena za sebe, prepoznajte i prihvatite svoje vrline i slabosti, spavajte dovoljno, naučite nova znanja i vještine, smijte se te stvarajte i njegujte podržavajuće, bliske odnose s obitelji i drugim ljudima. Usvajanjem zdravih navika povećavamo kvalitetu života i produljujemo životni vijek te smanjujemo opterećenje zdravstvenog sustava. Ulaganje u samoga sebe najvrednije je ulaganje koje možemo činiti tijekom života.
Možda ste propustili...

STUDIJA KOFEIN POVEĆAVA RAZINU ENERGIJE

Poslijepodnevna kava za brže sagorijevanje masti

SAVJET ISKORISTITE NAMIRNICE

Bacamo mnogo hrane koja je još uvijek dobra

Najčitanije iz rubrike
DanasTjedan danaMjesec dana
1

STUDIJA KOFEIN POVEĆAVA RAZINU ENERGIJE

Poslijepodnevna kava za brže sagorijevanje masti

2

SAVJET ISKORISTITE NAMIRNICE

Bacamo mnogo hrane koja je još uvijek dobra

3

STRES POVISUJE KOLESTEROL

Antistresne tehnike