Osijek
OBRTNICI NIKAD TRAŽENIJI

Dobrih je majstora sve manje, a oni koji nisu otišli u inozemstvo imaju posla
Objavljeno 7. travnja, 2021.
Došlo je vrijeme da i u nas majstora morate tetošiti i dobro platiti

Zlatno je pravilo kako se telefonski broj dobrog majstora obrtnika dobro čuva, na "visokom" je mjestu u telefonskom adresaru, pa čak ga se nerado dijeli s drugima... A upravo vrijeme korone kao da nas je malo pokrenulo pa je mnogo onih koji su odlučili ovaj predah iskoristiti za sitnije ili krupnije zahvate u svojem domu. Ili pak poslovnom prostoru. No kako do raspoloživog majstora? Mnogi su zauzeti mjesecima unaprijed, a i cijene su porasle... jasni su to ekonomski pokazatelji kako obrtnika nedostaje na tržištu.

Odlazili u inozemstvo
No to nije ništa novo u nas, povijest problema je poznata. Dugi je niz godina kako se u obrtnička zanimanja upisivalo sve manje učenika, posljedično tome i na tržište rada naš obrazovni sustav sve manje isporučuje onih struka koje "rade svojim rukama". Potom, ulaskom u Europsku uniju velik je dio onih koji su već stasali kao majstori odlučio sreću okušati na bogatijim tržištima. No definitivno vremena su se promijenila...

- Došlo je vrijeme da i u nas majstora morate tetošiti i dobro platiti. Dugo je bila ponižena naša obrtnička djelatnost, dijelom smo i mi sami krivi, kao što sam i ja kao roditelj, i još k tome obrtnik, djeci govorio nemoj ići za keramičara, soboslikara... No svaki zanat se mora izučiti, mora ga se voljeti. Istina je kako se u obrtu mora raditi, nema ništa bez rada, ali tko želi, s pristojnim obrtničkim angažmanom u nas se može dobro živjeti - priča nam Vojko Savić, vlasnik obrta Lođa.

Slaže se s njim i Sežan Sabo, vlasnik obrta Fiting.

- Imam dojam da se mladi i dandanas stide pojaviti u javnosti u radnom odijelu, kao da im je neugodno. A ja im nudim drugi primjer, vrlo često me u trgovini puštaju preko reda na blagajni, kažu - da što manje gubim vremena - slikovito navodi tek jedan primjer Sabo.

Oba naša sugovornika imaju obrtnički staž od 25 godina, Fiting, čiji je vlasnik Sabo, bavi se instalacijskim radovima "vode, plina, klime". Savićeva Lođa specijalizirana je za završne radove u građevinarstvu. Obojica su tijekom karijera imala i bolje i lošije dane, više i manje zaposlenih, ali nikada nisu dopustila da posao ne bude obavljen uredno i kvalitetno.

- I to toliko dobro da te klijenti zovu kada god treba što novo raditi, neki se jave i 15 godina nakon naših prvobitnih radova - kaže Sabo. Konstantno u svome obrtu prima učenike na praksu, sada su već generacije onih koji su kod njega tako počeli karijeru, potom postali majstori i danas imaju svoje obrte.

- I sada na praktičnoj obuci imam dvojicu praktikanata, nadam se da će nakon završetka škole postati samostalni. To i je bit priče, da se samostalno radi posao za koji se školuje. A mi smo ovdje da im prenosimo znanje, jer najgore je ako svoje znanje "zakopaš" i ne preneseš ga na nekoga drugoga - kaže Sabo, pa tako još jedom potvrđuje kako se obrtnici ne boje konkurencije. One lojalne. Time smo se dotaknuli još jedne rak-rane - mnogo je, htjeli mi to priznati ili ne, rada na crno.

- Mnogo ljudi trči za fuš-majstorom, misli da su jeftiniji, a u pravilu se pokaže kako nisu. Budu i skuplji od nas. Jer mi smo i s PDV-om konkurentniji od majstora na crno - kaže Savić.

Stvar je u tome da se mnogi odluče za ‘fušere‘ koji su sporiji, pa umjesto da ugovoreni posao odrade za dan-dva, to rastegnu na cijeli tjedan. A tu su potom i nestručno obavljeni zahvati ili oni za koje je potrebna osoba s licencom... Sve to klijenta dovodi u neugodnu situaciju te poslije takvih zahvata moraju ipak angažirati obrtnike kako bi to doveli u pravo stanje. Stranka tako u konačnici takav dvostruki posao plati više nego kada odmah odabere tvrtku koja iza sebe ima renome i garanciju.

Radnici iz BiH
Tu je potom i pitanje raspoloživog kadra, u Fitingu četiri mjeseca pokušavaju zaposliti nove djelatnike, no umjesto "naših ljudi" više im se javljaju zainteresirani radnici iz susjednih BiH i Srbije.

- Kada su bila teža vremena, posebice u građevini, velik dio ljudi otišao je na rad u Njemačku ili Irsku, no polako se vraćaju jer vide da ni tamo nije kako je bilo. A u Hrvatskoj ima mjesta za majstore. Apeliram na sve roditelje i djecu, nemojte se stidjeti biti obrtnik-majstor. Danas se majstora cijeni i poštuje. Što dalje idemo, samo ono što se može napraviti rukom - bit će plaćeno - kaže Savić.

Dario Kuštro
2200

aktivnih obrta bilo je u Osijeku, ali je to podatak prije početka poslovanja u uvjetima pandemije
BRZO DO RJEŠENJA
I Dragutin Grabrović, predsjednik Udruženja obrtnika Osijek, posvjedočit će kako se nakon niza godina pada, ali uoči koronapošasti, ponovno bilježio porast broja obrta. “Ne treba sumnjati u snagu obrtnika, premda nas je epidemija dobro uzdrmala. Mi smo vam takva ‘fela’, kad jednom otvorimo obrt, onda ne želimo više ništa drugo raditi do kraja života. Prilagodljivi smo i u mogućnosti brzo pronaći rješenje”, kaže Grabrović.
Možda ste propustili...

IZ TRPIMIROVE U HADRIJANOVU

Desno samo kroz križanje

KOD SPOMEN-OBILJEŽJA U PERIVOJU KRALJA TOMISLAVA

79. obljetnica oslobođenja Osijeka od fašista

VLASTA RAMLJAK GOŠĆA SUSRETA UGODE

Najviše od svega volim teatar, on mi život znači

Najčitanije iz rubrike
DanasTjedan danaMjesec dana