Gubitci uroda, zbog toplinskih udara i suša u Europi, utrostručili su se u zadnjih 50 godina, pokazuje novo istraživanje koje poziva da se razmisli o uzgoju kultura koje su prilagođene klimatskim promjenama. U istraživanju koje je nedavno objavljeno u časopisu Environmental Research Letters, znanstvenici se oslanjaju na podatke o poljoprivrednoj proizvodnji i ekstremnim vremenskim prilikama (suše, toplinski udari, poplave, valovi hladnoće), u Europskoj uniji između 1961. i 2018.


"Ozbiljnost utjecaja suša i toplinskih udara na poljoprivrednu proizvodnju otprilike se utrostručila u zadnjih 50 godina”, izazvavši smanjenje proizvodnje od 7,3 posto u razdoblju od 1991. do 2015., u odnosu na 2,2 posto u razdoblju od 1964. do 1990.
"Čak i ako su se urodi europskih kultura povećali za gotovo 150 posto između 1964.- 1990., i 1991.-2015., utvrdili smo da su suše i toplinski udari imali ozbiljnije posljedice tijekom recentnijeg razdoblja za različite tipove kultura”, rekla je glavna autorica istraživanja Teresa Bras, s Prirodoslovno-tehničkog fakulteta Sveučilišta NOVA u Lisabonu.


Podaci pokazuju da su suše, koje su sve češće, također i sve intenzivnije: "Najteže epizode postaju nerazmjerno ozbiljnije”.


Znanstvenici nisu očekivali da će ti utjecaji biti tako ozbiljni, kazao je Jonas Jägermeyr, s NASA-inog Instituta Goddard za svemirska istraživanja. Prve žrtve su žitarice, u odnosu na druge kulture (povrće, vinovu lozu, voće...), koje se više navodnjava, ističe se u istraživanju. "Žitarice, osnovna kultura koja pokriva gotovo 65 posto obrađenih površina u Europskoj uniji, i koju se najviše koristi za prehranu životinja, najteže su pogođene. Utvrdili smo da se svake godine obilježene sušnim razdobljem, gubici žitarica povećavaju za tri posto”, rekla je Teresa Bras. Budući da se očekuje da će takva ekstremna razdoblja biti sve češća zbog zagrijavanja planeta, autori pozivaju da se razmisli o "strategijama i prioritetima radi poboljšanja otpornosti poljoprivredno-prehrambenog sustava”. To "zahtijeva da se iznova razmotre otpornije sorte”, rekla je Julia Seixas, sa Sveučilišta NOVA u Lisabonu. H