Ograničenja uvedena zbog bolesti COVID-19 dovela su do rekordnog 7-postotnog pada globalnih emisija ugljika prošle godine, ali taj pad bit će kratkotrajan ako se ne pojačaju napori za postupno ukidanje korištenja fosilnih goriva, navodi se u znanstvenoj studiji objavljenoj u stručnom časopisu Nature Climate Change, a prenosi Hina.

Studija koju su proveli znanstvenici iz institucija u Australiji, Britaniji, Francuskoj, Norveškoj i SAD-u, potvrdila je preliminarne procjene iz svibnja prošle godine da su globalne emisije CO2 od fosilnih goriva pale za sedam posto, ili 2,6 milijardi tona, na 34 milijarde tona.

Međunarodna agencija za energiju priopćila je da su globalne emisije CO2 pale za 5,8 posto prošle godine.

Studija u časopisu Nature Climate Change analizirala je dnevne emisije CO2 diljem 71 zemlje i šest ekonomskih sektora.

Kako bi se globalna temperatura održala na 1,5 - 2 Celzijeva stupnja ovoga stoljeća, emisije se moraju smanjivati ​​za jednu do dvije milijarde tona godišnje, kažu Ujedinjeni narodi.

"Kada se infrastruktura fosilnih goriva ponovno stavi u uporabu, postoji rizik od velikog oporavka emisija 2021. godine, što se vidjelo nakon svjetske financijske krize 2009. godine", rekao je Glen Peters, direktor istraživanja norveške institucije za istraživanje klime CICERO, koja je sudjelovala u studiji.

Iako je potpuni povratak emisija ove godine malo vjerojatan, jer pandemija i dalje traje, buduće emisije uvelike će ovisiti o usklađivanju planova gospodarskog oporavka zemalja s klimatskim ciljevima i zelenim rastom, navodi se u studiji.

Kako bi se postigli klimatski ciljevi u skladu s Pariškim klimatskim sporazumom iz 2015. godine, postkorona akcije moraju donijeti deseterostruko povećanje smanjenja emisija u usporedbi s razdobljem od 2016. do 2019., zajedno s prestankom ulaganja u infrastrukturu za fosilna goriva diljem svijeta.

"Pad emisija tijekom jedne ili dvije godine, zapravo nema dugoročni učinak na klimatske promjene."

Pitanje za budućnost je u kojoj mjeri smanjenje emisija ukazuje na promjenu kulture, i u kojoj mjeri vladina pomoć ide prema rastu zelenije ekonomije, a ne ponovnom pokretanju fosilnih goriva, rekao je, komentirajući studiju, Robin Lamboll, istraživač u području znanosti o klimi i politici na londonskom Institutu Grantham. H