Ekonomija
ŽIVOT NA SELU JE LIJEP, ALI NIJE LAGAN

Ženama u poljoprivredi
radni dan traje od
jutra do kasno uvečer
Objavljeno 4. ožujka, 2021.
U samo 30 % slučajeva žene su nositeljice poljoprivrednih gospodarstava - otežan im je pristup i vlasništvu zemljišta

Žene na ruralnim područjima svakodnevno se susreću s mnogobrojnim izazovima, od toga da njihov rad nije prepoznat i priznat, pa sukladno tome nemaju sva pripadajuća socijalna prava i primjeren društveni status, do toga da su samo u 30 % slučajeva žene nositeljice poljoprivrednih gospodarstava dok im je u većini slučajeva otežan/ograničen pristup vlasništvu zemljišta, što ih čini ekonomski ovisnima i izloženima višoj stopi rizika od siromaštva i nezaposlenosti.


Tema je to o kojoj se raspravljalo i na sjednici Odbora za poljoprivredu gdje je također istaknuto i kako su žene na ruralnim područjima nedovoljno zastupljene u tijelima za donošenje odluka, slabijeg su obrazovanja i informatičke pismenosti, a društvena, socijalna i komunalna infrastruktura nužna za dostojanstven život još uvijek im nije u cijelosti dostupna.


Kao izuzetno važnim navedeno je da "ruralna područja u Hrvatskoj imaju ključnu ulogu u razvoju lokalne ekonomije i proizvodnje hrane, ponajviše zaslugom stanovnika sela i poljoprivrednika/ca koji domaćom i kvalitetnom hranom opskrbljuju naše stanovnike, pa je iznimno važno za opstanak i razvoj ruralnih zajednica da se žene i obitelji podrži da ostanu živjeti na selu".


Život na selu je lijep, ali nije lagan jer treba naporno raditi.


Potvrđuje to i Snježana Šimanović (56) iz Čačinaca, koja je sama nositeljica svog obiteljskog gospodarstva otkako je ostala udovica nakon suprugove smrti. Majka je troje djece, dva sina, Alena i Hrvoja, te kćerke Doroteje, koja od rođenja boluje od cerebralne paralize. Obrađuje 25 hektara zemlje. Na imanju drži 25 koza, svinje, pure, guske, patke, zečeve, a poznavateljica je i ljekovitog bilja od kojeg pravi razne proizvode. Posjeduje i zaštićeni žig i certifikat za Obiteljski grb, Tortu kneginje Doroteje i Kozji kulen, sir od kozjeg mlijeka s plemenitom pljesni "Plemko".


U cijelu ovu priču Snježana je krenula sa suprugom, a kada je ostala sama, nije klonula, naprotiv, rad ju je učinio još jačom.


- Kada me pitaju što mislim kada kažem da se ženi u poljoprivredi treba pomoći, uvijek pričam detalj iz osobnog života kad je moj suprug tražio pomoć da prenesu jednu gredu jer nije mogao sam, a sve ostalo je radio sam. I ja tražim da mi netko pomogne prenijeti gredu, znači pomozi mi ono što i gdje treba, daj mi priliku da pokažem koliko mogu i meni je to dovoljno. Divim se svim ženama koje se uhvate u koštac s problemima, ali se i razljutim kada znam da netko hoće, ima viziju, bori se na sve strane i dobije odbijenicu, primjerice za zemlju, zbog jednog papira, a neki to dobiju na lijepe oči - kaže Snježana i dodaje da joj je pomoglo okružje u kojemu živi, mir i tišina slavonske prirode i druženje sa životinjama, posebno s kozama.

- Svi mi ponekad padnemo, ali rad sa životinjama izvuče tu potrebnu energiju. Moj radni dan je od ranog jutra do kasnih večernjih sati. Tu su još i kućni poslovi, kuhanje... - kaže Snježana.


Vladimir Grgurić
Ženama je u poljoprivredi puno teže
Ženama je općenito, a posebno u poljoprivredi, puno teže, naglašava Snježana te kaže: "Osim što su uglavnom majke, supruge i kućanice, k tome vode brigu i o poslu kojim se bave. No nema kukanja, sve se može. Pozivam sve žene da se bez straha bave poljoprivredom; ako imaju volju i prije svega ljubavi prema tome, ništa ih ne može spriječiti. Mi žene moramo njegovati kulturne, moralne i tradicijske vrijednosti te tražiti nove istine tamo gdje je potrebno", zaključila je Šimanović.
Snježana Šimanović

poljoprivrednica

Unatoč svemu, pozivam žene da se bez straha bave poljoprivredom ako imaju volju. Mi žene moramo njegovati kulturne, moralne i tradicijske vrijednosti te tražiti nove istine tamo gdje je potrebno.
Možda ste propustili...
Najčitanije iz rubrike