Novi šefovi Berlinskog filmskog festivala ni u najluđim snovima nisu mogli zamisliti kako će izgledati njihovi prvi koraci na čelu jednog od tri najvažnija filmska festivala na svijetu. Izvršna direktorica Berlinala Mariette Rissenbeek, Nizozemka koja je odavno postala Berlinčanka, došla je iz svijeta filmske produkcije i distribucije, a njezin kolega, Talijan Carlo Chatrian, umjetnički direktor Berlinala i bivši filmski kritičar, došao je s mjesta umjetničkog direktora filmskog festivala u Locarnu, jednog od najznačajnijih i najvećih svjetskih autorskih filmskih festivala.

Dvojac je, nakon osamnaest godina vladavine Dietera Kosslicka, filmskog i gastrogurmana čija je bonvivanska pojava s crvenim šalom i dendijevskim šeširom postala zaštitni znak festivala i crvenog tepiha, u najgorem mogućem trenutku preuzeo uzde jedne od najvećih globalnih filmskim manifestacija.

- Organizirati jedan od najvećih filmskih festivala na svijetu u jednom ovakvom, nesigurnom i neizvjesnom, okružju uistinu je velik izazov - izjavila je Mariette Rissenbeek, koja je prošle godine s Carlom Chatrianom preuzela šefovanje Berlinalom, koji je 2020. godine bio posljednji filmski festival što se održao u punom fizičkom obliku bez restrikcija i epidemioloških mjera, da bi godinu dana poslije postao prvi festival u dosad neviđenom hibridnom obliku koji će se održati u dva dijela u razmaku od čak tri mjeseca.

- Pandemija koronavirusa je nepredvidljiva, danas je jedna situacija, a sutra već posve druga. Ovih dana ponovno svjedočimo rasplamsavanju virusa i ponovnim uvođenjima strogih lockdown mjera i jako je teško planirati jednu ovakvu zahtjevnu i glomaznu filmsku, kulturnu i poslovnu manifestaciju kao što su Berlinale i Europski filmski market. Berlinale je velika proslava filma kojemu je predivna berlinska publika odana već desetljećima i zato nam je silno važno da i ove godine organiziramo javne projekcije i ostvarimo suradnju s kinima, što nam je i najveći izazov - dodaje Rissenbeek.

Na 71. Berlinalu prikazat će se manji broj filmova nego na prethodnim izdanjima, što s obzirom na situaciju nimalo ne iznenađuje. Tako je glavni program u kojemu se prikazuju filmovi koji se bore za Zlatne i Srebrne medvjede s uobičajenih 20-ak spao na 15 naslova, a ista je situacija i u ostalim festivalskim sekcijama.

- Uvijek je velik izazov napraviti jaku selekciju od 20-ak naslova u oceanu zanimljivih filmova iz godišnje svjetske produkcije. I za ovogodišnje izdanje imali smo oko 2500 prijavljenih filmova, što je na nivou prethodnih godina - otkriva umjetnički direktor Berlinala Carlo Chatrian, dodavši i da je sa svojim timom filmove do listopada prošle godine gledao u festivalskim kinodvoranama, da bi početkom studenoga bili prisiljeni raditi selekciju preko internetskih linkova iz fotelja u svojim domovima.

- S obzirom na izvanredne okolnosti u kojima smo pripremali festival i program, ponosan sam na konačnu selekciju filmova, mislim da imamo jako dobar natjecateljski program sa zanimljivim, intrigantnim i kvalitetnim filmovima iz cijelog svijeta - kaže Chatrian.

Koliko su točne tvrdnje umjetničkog direktora, znat ćemo već 5. ožujka kada završava ovogodišnje skraćeno izdanje Berlinala, no već sada možemo uočiti da glavninu natjecateljskog programa čine europski filmovi njemačke, francuske i srednje, tj. istočnoeuropske produkcije (na mala vrata ugurala se i Hrvatska kao manjinski koproducent rumunjskog filma "Loša sreća kuca ili luckasti pornić" koji potpisuje Radu Jude), na drugom su mjestu azijski naslovi, ali nema ni jednog američkog.

- To je zato što su veliki holivudski studiji pomaknuli premijere svojih filmova u drugi dio godine. Ako film nema datum početka kinodistribucije, nema nikakvog smisla prikazati ga na festivalima. U konkurenciji je i meksički film "Policijska priča", koji će biti prikazan na Netflixu, ali moram naglasiti da nije riječ o Netflixovoj produkciji, film je nastao u nezavisnoj produkciji, a Netflix ga je otkupio nakon naše selekcije. Jako sam zahvalan svim redateljima, producentima i distributerima koji su pristali svoje filmove prikazati u ovim posebnim okolnostima i na jednom ovakvom neobičnom hibridnom festivalu koji će se održati u dva dijela, što je prvi takav slučaj - objasnio je Chatrian potpuni izostanak atraktivnih američkih filmova u ovogodišnjem programu.

Berlinska je publika poznata po brojnosti, što ove godine neće biti moguće ostvariti.

- U normalnim okolnostima broj prodanih ulaznica tijekom 11 festivalskih dana je gotovo 350.000, što ove godine u ovakvom festivalskom formatu nećemo ostvariti i što će rezultirati mnogo manjim prihodima. Iako ćemo u lipnju prikazati kompletan program našoj vjernoj publici, ne možemo očekivati iste brojke kao prethodnih godina, posebno jer će i tada epidemiološke mjere i distanciranje biti na snazi, zbog čega smo se obratili njemačkim državnim tijelima i ministarstvima za dodatnu financijsku injekciju. Berlinale je velik i skup projekt koji mora ići dalje bez obzira na novo normalno u kojemu se svijet našao preko noći - izjavila je Rissenbeek.