Ubrzanje distribucije cjepiva za Europsku uniju najvažniji je zaključak samita na kojem je odlučeno da će se nastaviti razgovor o tzv. zelenim propusnicama, izvijestio je premijer Andrej Plenković.

“Glavni pritisak prema vodstvu Europske komisije od svih predsjednika i premijera (...) u razgovoru s ključnim farmaceutskim tvrtkama s kojima je EU sklapao ugovore da se distribucija tog cjepiva ubrza”, rekao je u petak nakon samita EU-a. “Tu smo svi, uključujući i mene, bili unisoni i vrlo čvrsti”, rekao je. I europske vlade i institucije u Bruxellesu frustrirane su sporošću procjepljivanja stanovništva bloka zbog kašnjenja farmaceutskih tvrtki u poštivanju ranije dogovorenih isporuka. Do sada je u EU-u, prema procjeni EK-a, cijepljeno osam posto stanovništva starijeg od 18 godina. Od tog broja je pet posto primilo drugu dozu, rekao je premijer na konferenciji za novinare. Cilj je do ljeta cijepiti 70 posto stanovništva, što je otprilike 255 milijuna ljudi, rekao je inzistirajući da su to izazovi u smislu količina.

Europska komisija će nastaviti razgovore s čelnicima farmaceutskih kompanija, a to su Pfizer/BioNtech, Moderna, AstraZeneca, a tijekom ožujka se očekuje i odobrenje za cjepivo Johnson & Johnson. “Hrvatska će praktički biti na putu da s povećanjem količina cjepiva koja će biti distribuirana do ljeta cijepi veći broj ljudi”, rekao je premijer.

Hrvatska je naručila 6,8 milijuna doza, naglasio je Plenković istaknuvši da je riječ o količini koja premašuje potrebe punoljetnog stanovništva. Tako do 31. ožujka Hrvatska očekuje do 730.000 doza cjepiva, od čega 300.000 doza Pfizerova, 80.000 doza Moderne i 350.000 AstraZenece.

“Napravljen je korak naprijed u približavanju stajališta, pojašnjene su neke nejasnoće, ali nije sve riješeno”, izjavio je predsjednik Europskog vijeća Charles Michel nakon virtualnog sastanka. U zajedničkoj izjavi koju su čelnici usvojili na samitu kaže se da “epidemiološka situacija ostaje ozbiljna i da su nove varijante virusa dodatni izazov”. “Stoga moramo zadržati ograničenja i istodobno pojačati napore kako bi se ubrzale isporuke cjepiva.” Dogovoreno je da digitalne potvrde o cijepljenju sadrže minimum potrebnih podataka, poput datuma cijepljenja, je li osoba obavila PCR test, ima li antitijela. Drugo pitanje u vezi s tim potvrdama jest u koje se svrhe one mogu koristiti, pri čemu treba paziti, u slučaju da se koriste kao svojevrsne COVID putovnice, da ne budu diskriminirane osobe koje nisu imale priliku cijepiti se. U takvim slučajevima umjesto potvrde o cijepljenju mogao bi poslužiti negativni PCR test. H/D.Pav.