Pad hrvatskog bruto domaćeg proizvoda u posljednjem lanjskom tromjesečju usporen je u odnosu prema prethodnim kvartalima, no cijele 2020. gospodarstvo je zbog koronakrize palo po rekordnoj stopi od 8,4 %. Državni zavod za statistiku objavio je procjenu prema kojoj je BDP u proteklom kvartalu pao za 7 % na godišnjoj razini.

Pad je nešto manji od očekivanja šest analitičara u anketi Hine, koji su u prosjeku očekivali pad BDP-a za 7,3 % u odnosu prema istom kvartalu godinu prije. To je treće tromjesečje zaredom kako je gospodarstvo palo na godišnjoj razini, kao posljedica restriktivnih mjera, no pad je manji nego u prethodnim kvartalima. U drugom je tromjesečju BDP pao za 15,4 %, a u trećem za 10 %.

"Pad je zabilježen u većini kategorija izuzev bruto investicija u fiksni kapital, izvoza roba i državne potrošnje koje su ublažile negativna kretanja”, kažu analitičari RBA. Pad u četvrtom kvartalu najviše je posljedica slabosti osobne potrošnje, najveće sastavnice BDP-a. Potrošnja kućanstava pala je za 4,5 % u odnosu prema godini prije, manje nego u prethodnom kvartalu. Izvoz roba i usluga pao je za 9,8 % godišnje, znatno sporije nego u trećem kvartalu. Izvoz je roba porastao za 8,6 %, ali izvoz usluga potonuo za 35 %.

Uvoz je smanjen za 7,6 % na godišnjoj razini. Uvoz roba smanjen je 3,6 %, a usluga za 25,9 %. No brutoinvesticije u fiksni kapital porasle su za 4,2 %. Porasla je i državna potrošnja, za 1,6 % na godišnjoj razini. "U usporedbi sa zemljama u okruženju, Hrvatska je na godišnjoj razini, s padom od 7,1 %, zabilježila najsnažniji pad. Gospodarstva Bugarske i Češke pala su za 3,8, odnosno 5 %, stope pada u Poljskoj i Rumunjskoj iznose 2,8 do 1,7 %, a u Slovačkoj 2,7 %”, ističu.

Analitičari RBA procjenjuju da bi gospodarstvo u 2021. u prosjeku moglo porasti za 4,4 %. BDP je u četvrtom tromjesečju porastao za 2,7 % u odnosu prema prethodnom kvartalu, a na godišnjoj razini pao za 7,1 %. U odnosu prema prosjeku EU-a gospodarstvo nam je bolje na kvartalnoj, ali slabije na godišnjoj razini. U četvrtom je tromjesečju gospodarstvo EU-a palo za 0,5 %, a u odnosu prema prošlogodišnjem palo je 4,8 %. "Hrvatska je jedna od najpogođenijih država EU-a te će i uz ove prognoze trebati bar dvije do tri godine da dosegne razinu iz 2019.”, zaključuju.

HUP ocjenjuje da je rezultat ipak znatno bolji od ranijih očekivanja ali da "bez oporavka uslužnih djelatnosti neće biti prostora za značajniji oporavak gospodarstva". "Čini mi se da su projekcije za ovu godinu računale samo s prvim kvartalom epidemije, sad vidimo da je i drugi vrlo upitan, najavljuje se i treći val, i ako se protegne, onda će ovaj optimizam za 2021. biti malo pretjeran. Volio bih da ne bude", rekao je Damir Zorić, glavni direktor HUP-a. HUP kaže da rast ukupne gospodarske aktivnosti u četvrtom tromjesečju, unatoč zatvaranju dijela poslovnih subjekata, govori da su određene djelatnosti ipak uspjele održati poslovanje stabilnim. Povrh toga, kažu, rast investicija, uz značajan rast robnog izvoza, budi optimizam.

Pad BDP-a je i dalje je vrlo visok, ističe pak HNB, dodajući kako je rast BDP-a od 2,7 % ostvaren pod utjecajem razmjerno snažnog rasta izvoza i investicija. Zamjećuju i kako je godišnji pad najveći među zemljama srednje i istočne Europe, ali usporediv s padom u Francuskoj i Italiji, te nešto niži od Španjolske. Napominju kako su ostvarena kretanja nešto povoljnija od projekcija s kraja prošle godine.

"Očekivali smo da će ponovno biti pad investicija u četvrtom tromjesečju, a zabilježen je rast. Međutim, kod nekih drugih komponenti smo očekivali malo bolje performanse, poglavito kad smo pratili podatke o fiskalizaciji, trgovini na malo i izvozu roba koje su u četvrtom tromjesečju relativno imali solidne rezultate. Kad sve zbrojimo, sve je na tragu očekivanja", rekao je ministar financija Zdravko Marić. "Turistička sezona prošla je bolje nego što se očekivalo. Kada gledamo cijeli mediteranski bazen zemalja EU-a, mislim da smo zabilježili najbolju turističku sezonu. Stojimo pri procjenama koje su oko 5 % rasta, što znači da ove godine ne možemo očekivati potpuni oporavak gospodarstva. Najranije je moguć krajem 2022., s tim da će se neke djelatnosti oporavljati i u 2023. godini. Negativni su rizici da se pandemija produži i procjepljivanje ide sporije. Pozitivno je da bi, ako budemo uspješniji u povlačenju i korištenju eurospkih sredstava, rast mogao biti i veći", kaže Marić.