Ekonomija
ULAGALI, A GUBE ZEMLJU?

Velike tvrtke tište i veliki problemi
Objavljeno 26. veljače, 2021.
Pojedine firme dobivaju visoke iznose za komunalne usluge, što im jako opterećuje poslovanje, rekao je Čondić Galiničić

Nezadovoljni smo Zakonom o poljoprivrednom zemljištu jer dosadašnji su korisnici, koji su radili korektno, plaćali državi svoje obveze, zapošljavali i investirali, dovedeni u poziciju da nisu u nekoj vrsti prioriteta da zadrže taj resurs. Naime, pojavio se limit u općinama, gdje bi za određeno vrijeme tvrtke članice Hrvatske gospodarske komori (HGK) mogle izgubiti taj resurs.


Izjavio je to, između ostalog, Vlado Čondić Galiničić, predsjednik Vijeća Udruženja poljoprivrede HGK-a, na koferenciji za novinare. Konferencija je održana na inicijativu poljoprivrednih poduzeća i HGK-a Županijske komore Osijek, rekao je viši stručni suradnik HGK-a ŽK Osijek Igor Mikulić.


"Mi tražimo da proizvođači koji korektno rade ostanu u tom statusu, da se mogu razvijati, jer postoji velik prostor da do 2027. od EU-a dobijemo toliko sredstava da poljoprivrednu proizvodnju bar vratimo na nekadašnje grane. Naime, silovito je pala proizvodnja, s 30 milijardi na 17 milijardi kuna, a kroz te bismo programe mogli vratiti proizvodnju. No ako postoji neizvjesnost oko poljoprivrednog zemljišta i nesigurno okruženje, nitko neće investirati. Odlučili smo se stoga obratiti Ministarstvu poljoprivrede, ali i drugim institucijama", izjavio je Čondić Galiničić.
Objasnio je i kako poljoprivredna poduzeća tišti i konkurentnost poljoprivrede, a razgovaralo se i o prijedlogu za pokretanje izmjena Zakona o komunalnom gospodarstvu.


- Ta je tema iskrsnula kao jako važna članicama pri Hrvatskoj gospodarskoj komori jer pojedine firme dobivaju iznimno visoke iznose koje moraju platiti za komunalne usluge, a što im jako opterećuje poslovanje - rekao je Čondić Galiničić.


Na sastanku je bio i državni tajnik u Ministarstvu poljoprivrede Zdravko Tušek, koji je na konferenciji za novinare izvijestio da su raspravljali i o novostima u pripremi za programsko razdoblje korištenja fondova EU-a.

- Izvijestili smo okupljene u kojoj smo fazi pripreme zakonske regulative i potpora za 2021. i 2022. godinu te o novostima u zajedničkoj poljoprivrednoj politici Europske unije u razdoblju 2021. - 2027., odnosno strateškog plana, kao i o nacionalnom planu za oporavak poljoprivrede. Strateški plan nam dolazi 2023. godine, u fazi su pripremne mjere koje ćemo provoditi do lipnja, obavit ćemo konzultacije sa svim dionicima i nastavljamo financirati poljoprivredu kao što smo radili i do sada. Više od 4,5 milijardi nam je na raspolaganju, važno je spomenuti da ove godine iz dodatnih sredstava za ruralni razvoj kao i iz EU sredstava stavljamo na raspolaganje 600 milijuna eura u ruralnom razvoju - dodatnih, kao i 201 milijun eura iz EU sredstava, a fokusirat ćemo se na investicije koje će pridonijeti zelenoj tranziciji, digitalizaciji i unaprjeđivanju gospodarstva - poručio je Tušek.


Darko Pejić
KOMUNALIJE VEĆI TROŠAK OD TROŠKA RADNIKA I ENERGIJE
- Kada govorim o komunalnim naknadama, ne bih o firmama i načelnicima, ali su u cijeni proizvoda već na 18 posto i čine najveći trošak, veći trošak nego trošak radnika, veći trošak nego trošak energije. Proizvodnja se ne može održati, ona je preskupa, a nemamo ni jedan mehanizam, kao ni mogućnost žalbe i intervencije. Lokalna samouprava ima mogućnost odrezati koeficijent koji odrede, donijeti takvu odluku, poslati ugovor, ne morate ga ni potpisati, dobit ćete fakturu i ako ne platite, ovršit će vas da se ne možete obraniti - požalio se Čondić Galiničić.
Zdravko Tušek

državni tajnik u Ministarstvu poljoprivrede

"Pripremamo se za nacionalni oporavak poljoprivrede i zajedničku poljoprivrednu politiku EU-a u razdoblju 2021.- 2027. Više od 4,5 milijardi eura bit će nam raspolaganju"
Možda ste propustili...

TREĆU GODINU ZAREDOM POTVRĐEN IM JE POSLOVNI UGLED

Pevex opet nositelj međunarodnog certifikata

TREĆINU FARMACEUTSKIH PROIZVODA IZVOZE U SAD

EU lijekove najviše uvozi iz Švicarske

Najčitanije iz rubrike
DanasTjedan danaMjesec dana
1

RAZVOJ HRVATSKE POLJOPRIVREDE

Do 2030. vrijednost proizvodnje povećati na 30 milijardi kuna

2

HRVATSKA BEZ BJESNOĆE OD 2014. GODINE

U tijeku posljednja vakcinacija lisica

3

NAJVEĆI PROIZVOĐAČI NAJAVILI POVEĆANJE PROIZVODNJE

Cijene nafte pale više od dva posto