Kao najveći hrvatski proizvođač jaja, pozorno pratimo situaciju na vanjskim tržištima, pri čemu primjećujemo povećan broj upita za jaja, iako na hrvatskom tržištu ne osjetimo znatnije promjene.

Istaknuli su to iz Žito grupe nakon vijesti o širenju ptičje gripe, koja je najviše pogodila ponudu jaja u Poljskoj, zbog gubitka kokoši nesilica, a bolest je izazvala probleme i u drugim velikim proizvođačima u Europi, potaknuvši rast cijena. Bolest je utvrđena u nekoliko europskih zemalja i desetkovala jata, nanijevši teške gubitke poljoprivrednicima.


- Uoči Uskrsa očekujemo povećanu potražnju, uz stabilno i dobro opskrbljeno tržište. Svake godine pred Uskrs bilježimo veću potražnju za svježim jajima, čija je potrošnja u tom razdoblju tri-četiri puta veća od redovite. Ipak, iako je uvriježeno mišljenje da je najveća potrošnja jaja za Uskrs, božićno razdoblje uvelike premašuje uskrsnu potrošnju. COVID-19 također je utjecao na potražnju za jajima pa ne očekujemo nikakve poremećaje na tržištu. Što se tiče cijene jaja, na nju velik utjecaj ima cijena stočne hrane, koja čini više od 50 posto proizvodnih troškova. Cijene sirovine za proizvodnju stočne hranu na svjetskom su tržištu najviše u posljednjih šest-sedam godina, čime su se povećali troškovi proizvodnje - navode iz Žito grupe.


Žito grupa najveći je proizvođač jaja u Republici Hrvatskoj, s proizvodnjom od 140 milijuna jaja godišnje. Na farmi u Vuki smješteno je 220.000 nesilica, a na farmi Piko u Jastrebarskom još 270.000 nesilica s vlastitim uzgojem pilenki. Na obje je lokacije pakirni centar za jaja. Proizvodnja jaja, kako ističu iz te tvrtke, odvija se prema najvišim standardima te je nositelj standarda i oznaka kvalitete IFSFood, HACCAP, kao i Jaja hrvatskih farmi. Proizvodnju obilježava sljedivost – od uzgoja žitarica i uljarica, koje su sirovina za proizvodnju stočne hrane u vlastitoj tvornici Vitalka, do vlastitih farmi i pakirnog centra za jaja.


Također iz Žita napominju da zahvaljujući biosigurnosnim mjerama, koje se provode prema najvišim europskim standardima, na farmama, u pakirnom centru i pri transportu smanjuju rizik od unosa i pojave bolesti. "Redovite kontrole nadležnih državnih institucija i naših kupaca potvrđuju dobru proizvođačku praksu na našim farmama. Svoju budućnost i mjesto na tržištu osiguravamo implementacijom visokih standarda proizvodnje jaja, od zdravstvene zaštite peradi do IFS certificiranog procesa pakiranja i sortiranja jaja. Farme ispunjavaju sve standarde dobrobiti za kokoši nesilice, što pozitivno utječe na proizvodnju", ističu iz Žita i dodaju da kontinuirano ulažu i u alternativne načine držanja.

Prema podatcima Državnog zavoda za statistiku (DZS), proizvodnja kokošjih jaja u Hrvatskoj iznosi više od 600 milijuna jaja (u 2019. iznosila je 602 milijuna jaja, što je povećanje od 2 % u odnosu na prethodnu godinu). Valja istaknuti i da je proizvodnja jaja jedna od rijetkih djelatnosti u kojima smo samodostatni te bi jaja za domaće potrebe trebalo biti dovoljno.


I dr. vet. med. Ivica Baričević, voditelj sektora proizvodnje slobodnog uzgoja jaja u Agro-klasteru d.o.o. Vinkovci, kaže kako nema opasnosti da će ptičja gripa prodrijeti na farme koka na istoku Slavonije, jer imaju razrađen program prevencije ulaska svake pandemijske bolesti.
- Agro-klaster ima 21 kooperanta proizvođača jaja, koji drže od 300 do 400 kokica nesilica u podnom uzgoju i dnevno proizvedu od 500 do 8000 jaja. Naša farma u Soljanima dnevno proizvede 2400 jaja. Kod nas nema opasnosti od ptičje gripe jer se pridržavamo propisanih mjera, prema kojima su kokice u zatvorenim objektima, ali svaki dan su nekoliko sati na otvorenom. Nema opasnosti da bi ih ptice grabljivice napadale i eventualno prenijele kakvu bolest, jer grabljivice napadaju jedinke, a ne skupine - kaže Ivica Baričević, dodajući da u Agro-klasteru u slobodnom uzgoju godišnje proizvedu oko 2,5 milijuna jaja.