Europska komisija je krajem siječnja predstavila Zelenu knjigu starenja, čime je pokrenuta 12-tjedna široka rasprava i javno savjetovanje o dugoročnim učincima starenja, posebno na skrb i mirovine, te o tome zadovoljavaju li sustavi socijalne zaštite potrebe sve starijeg stanovništva Europske unije.

"Budući da je u raspravi potrebno razmotriti i primjerenost, održivost i pravednost mirovinskih sustava, pozvali smo dionike da u okviru savjetovanja iznesu svoja stajališta i razmišljanja. Demografske promjene zahtijevaju odgovore na svim razinama vlasti - europskoj, nacionalnoj, regionalnoj i lokalnoj - i zahtijevaju doprinos različitih aktera koji pokrivaju različite sektore. Stoga pozivam i vaše čitatelje da se do 21. travnja uključe u javno savjetovanje o pitanjima kojima se bavi Zelena knjiga o starenju", rekla je za Glas Slavonije potpredsjednica Komisije za demokraciju i demografiju Dubravka Šuica.

Danas je u Europskoj uniji 20 posto stanovništva starije od 65 godina, a predviđa se da će do 2070. u toj dobnoj skupini biti 30 posto stanovništva. Udio građana starijih od 80 godina trebao bi se više nego udvostručiti te se očekuje da će do 2070. dosegnuti 13 posto. Slično tome, očekuje se da će se na području današnjih 27 članica EU-a broj osoba kojima bi mogla biti potrebna dugotrajna skrb povećati s 19,5 milijuna, koliko ih je bilo 2016., na 23,6 milijuna 2030. te 30,5 milijuna 2050. godine.

"Još jednom naglašavam da je prvi put u povijesti Europske komisije uspostavljen resor o demografiji, a sve zato što smo svjesni da je Europa kontinent koji stari. Prema našem Izvješću o utjecaju demografskih promjena, očekivano trajanje života u Europi povećalo se za deset godina tijekom posljednjih pet desetljeća. I što je još važnije, živimo više godina u dobrom zdravlju. Ovo je golemo postignuće. Ali starenje donosi i izazove. Starenje stanovništva utječe na način na koji živimo i radimo, kao i na našu poziciju u svijetu. Naš socijalni model i politike moraju ići ukorak s tom novom stvarnošću. Starenje donosi brojne izazove na individualnoj i društvenoj razini: npr, možemo očekivati ​​sve veću potražnju za dugotrajnom skrbi. Drugi je čimbenik smanjenje radno sposobnog stanovništva, dok se istodobno povećava skupina starijih osoba. To vrši pritisak na naše sustave socijalne zaštite i dovodi u pitanje našu razinu produktivnosti i prosperiteta", tvrdi Šuica.

Postavlja se međutim jedno jako važno pitanje, a to je kako osigurati da mladi mogu graditi vlastitu budućnost i da starije osobe mogu živjeti dostojanstveno nakon dugog radnog vijeka. "Naravno da ne govorimo o mladima nasuprot starih. Naprotiv, ovdje se radi o međugeneracijskoj solidarnosti. Solidarnost i odgovornost moraju djelovati u oba smjera. Od mladog do starog i od starog do mladog. Stoga je važno razjasniti - starenje se ne odnosi samo na starije - tiče se svih dobnih skupina, svih generacija. Starjeti počinjemo onog dana kad se rodimo. Stoga je starenje potrebno uključiti u osobne i političke odluke u svakoj životnoj dobi", smatra potpredsjednica Komisije dodajući kako se izazovima često daje veća važnost, jer postoji i neiskorišteni potencijal koji proizlazi iz mogućnosti dužeg, aktivnijeg života kao što je poduzetništvo za starije, činjenice da starenje može biti pokretač inovacija, brzorastuće "srebrne ekonomije", više mogućnosti za volontiranje, međugeneracijsko mentorstvo i učenje i brojne druge prilike.

Iako se u izvješću Komisije o utjecaju demografskih promjena iz 2020. i Zelenoj knjizi o starenju prikazuju i razmatraju učinci starenja i smanjenja radno sposobnog stanovništva na sustave socijalne zaštite, određivanje dobi za umirovljenje u nadležnosti je država članica.

"No, države članice slažu se i same su identificirale demografske promjene kao pitanje o kojem bi htjele raspravljati na europskoj razini. U većini slučajeva to su izazovi s kojima se suočavaju različite zajednice, regije i države. Poznato je da 100 milijuna građana Europske unije živi u ruralnim područjima koja pokrivaju gotovo 50 posto europskog teritorija i stoga moj sljedeći zadatak je izraditi Dugoročnu viziju za ruralna područja koju će prema sadašnjem planu Komisija usvojiti u lipnju", kaže Šuica.