Ono na što se troši novac iz pričuve i dalje je izvor čestih sukoba suvlasnika u brojnim osječkim stambenim zgradama. Problem koji se ističe svakako je i kategorizacija radova koji bi u sklopu zajedničke stambene jedinice trebali biti obavljeni, prema jednima "odmah", prema drugima "kada za to bude novca".

"Krov zgrade pomalo prokišnjava već godinama. No, kako je samo moj stan na posljednjem katu, i kako samo meni vlaga uništava imovinu, ostale stanare za to baš briga! Ove sam zime imao i štetu na instalacijama. No predstavnik suvlasnika samo sliježe ramenima, kaže, nema suglasnost 51 posto suvlasnika da se ide u sanciju ravnog krova, te ne prihvaća da je riječ o hitnom popravku, a malo nas dijeli od trenutka kada će voda početi izjedati instalacije duž cijele vertikale. Zar to moramo čekati?!" javio nam se, prepričavajući svoje iskustvo, suvlasnik jedne od zgrada na Vijencu Ivana Meštrovića.

Iz osječkog Zavoda za stanovanje objašnjavaju kako su suvlasnici s razlogom u dvojbama. Naime, sličnosti između nužnih i hitnih popravaka su velike.

"Potreba za obavljanjem hitnih popravaka javlja se iznenada, potrebno je brzo obaviti popravak, a kod nužnih popravaka u načelu ne postoji tolika iznenadnost te nije potrebna ni tolika brzina izvođenja popravaka. Razlika je i u tome što hitne popravke naređuje jedinica lokalne samouprave i jedinica regionalne samouprave, a nužne građevinski inspektor. Osim toga, hitne popravke izvodi treća osoba - fizička ili pravna - a nužne popravke izvodi upravitelj ili sami suvlasnici. Hitnim se popravcima smatra poduzimanje radova na zajedničkim dijelovima i uređajima zgrade, naročito u sljedećim slučajevima: kvarovi na plinskim instalacijama, kvarovi na sustavu centralnog grijanja i toplovodnom sustavu, puknuća, oštećenja i začepljenja vodovodne i kanalizacijske instalacije, radi sprječavanja daljnjih štetnih posljedica, kvarovi na električnoj instalaciji, znatnija oštećenja dimnjaka i dimovodnih kanala, prodiranje oborinskih voda u zgradu, saniranje posljedica tog prodora i znatnijeg oštećenja krova, narušena statička stabilnost zgrade ili pojedinih dijelova zgrade, kvarovi na dizalu, otpadanje dijelova pročelja", objašnjavaju iz Zavoda te dodaju kako nužnim, s druge strane, podrazumijevaju radove koje moraju poduzeti upravitelj ili sami suvlasnici ako ne postoji upravitelj.

"Oni se izvode po naredbi građevinskog inspektora, da bi se otklonila oštećenja zajedničkih dijelova i uređaja nekretnine od kojih prijeti opasnost za život i zdravlje ljudi. Nužnim se popravcima smatra poduzimanje radova osobito radi: sanacije krovne konstrukcije, nosivih zidova, stupova, međukatnih konstrukcija, temelja, sanacije dimnjaka i dimovodnih kanala, sanacije ravnih i kosih krovova, sanacije klizišta, zamjene instalacija na zajedničkim dijelovima i uređajima zgrade - vodovodne, kanalizacijske, električne, plinske, centralnog grijanja, popravka pročelja zgrade, izolacije zidova, podova i temelja zgrade", kažu iz Zavoda.

Dakle, problem suvlasnika koji se obratio Glasu za pomoć nije u kategoriji "hitnih", a do izlaska na teren građevinskog inspektora nije ni "nužan", nego pripada u kategoriju "investicija". Što u praksi znači da, sve dok se suvlasnici sami ne odluče investirati sredstava iz pričuve u sanciju krova ili im se to inspekcijski ne naloži, obveza ne postoji.

Iz Zavoda za stanovanje naglašavaju kako ipak postoji mogućnost da se ovakve situacije riješe u korist suvlasnika zgrade koji trpe izravnu štetu zbog oštećenja zgrade te ih pozivaju da takve slučajeve prijavljuju upraviteljima, bez obzira na to što ostali suvlasnici ne žele da se popravci financiraju iz pričuve.

"Kada prijeti opasnost od štete, svaki je suvlasnik ovlašten poduzeti nužne mjere i bez pristanka ostalih suvlasnika. Suvlasnik koji obavi hitne ili nužne popravke ima pravo na plaćanje troškova sa strane ostalih suvlasnika razmjerno njihovim suvlasničkim udjelima. Postoji također mogućnost da suvlasnik uplati pričuvu za nekoliko godina unaprijed te je i to jedan od načina ako zgrada nema dovoljno sredstava na računu pričuve. Ako suvlasnici koji čine većinu ne žele sudjelovati u troškovima održavanja zajedničkih dijelova i uređaja zgrade, svaki suvlasnik može zahtijevati od suda da utvrdi opravdanost takvog zahtjeva i raspodijeli troškove među suvlasnicima", objašanjava Bojan Bodražić, direktor Zavoda za stanovanje.

Sve uz napomenu kako se refundacija za već obavljene radove sudski može zatražiti i ostvariti samo ako investitor ima račun od izvođača radova, odnosno ako popravke nije obavljao sam ili za njih angažirao "fušere".