Ekonomija
DRŽAVA KREĆE U SUZBIJANJE SIVE EKONOMIJE

Proizvodnju pod potporama trebat će dokazati računom
Objavljeno 22. veljače, 2021.
Korisnici PVP-a morat će i osigurati kulture i nasade za koje traže potpore

Ministarstvo poljoprivrede početkom je veljače predložilo izmjene uvjeta pod kojima će se odobravati proizvodno vezane potpore (PVP) iz Programa izravnih plaćanja i Programa državne potpore za iznimno osjetljive sektore u poljoprivredi, a koji će se primjenjivati na zahtjeve za 2021. godinu.

Izmjene u proizvodno vezanim potporama predložene su za sve sektore koji su obuhvaćeni PVP-om i usmjerene su, što je u tim prijedlozima jasno vidljivo, proizvođačima koji ostvaruju bolje proizvodne rezultate i koji u svojoj proizvodnji ostvaruju dodatnu vrijednost.

Kvaliteta
Predložena rješenja trebalo bi prihvatiti kao iskorak kojim se poljoprivredne proizvođače motivira na profesionalni rad i kvalitetniji rezultat njihove proizvodnje.

Kako ističu iz Smartera, specijalizirane konzultantske tvrtke, posebno u poljoprivredno-prehrambenom sektoru, u tom prijedlogu "u znatno većoj mjeri do izražaja dolazi volja da se potpore usmjere prema kvalitetnim proizvođačima, odnosno prema onima koji imaju dovoljno zemlje da mogu organizirati ozbiljniju proizvodnju; koji ostvaruju prinose u proizvodnji bar na razini prosječnih hrvatskih prinosa te koji svoje proizvodne površine osiguravaju od sve većih rizika. Tako da bismo mogli ocijeniti da se konačno proizvodno vezane potpore usmjeravaju prema ozbiljnijim proizvođačima, koji znatnije ulažu u svoju proizvodnju, osiguravaju je te plasiraju na tržište uz adekvatnu dokumentaciju. Posljedično, ovakvim kriterijima odobravanja proizvodno vezanih potpora mogli bismo utjecati i na smanjenje sive ekonomije u poljoprivredi jer će proizvođačima biti u interesu prikazati sve količine koje su plasirali na tržište kako bi dokazali da su ostvarili određene tražene kriterije".

Proizvodno vezne potpore sastavni su dio izravnih plaćanja, koja se poljoprivrednim proizvođačima uglavnom odobravaju prema hektarima ili prema broju uvjetnih grla koji posjeduju.

Prema pravilima Europske unije, proizvodno vezana plaćanja ne mogu se vezati uz količine proizvoda koje su proizvedene (kilogram voća i povrća, mesa ili mlijeka) pa su uglavnom vezana uz hektare ili grla stoke (što, naročito u nekim sektorima, ima karakteristike neproizvodno vezanih potpora).

Sada kada se potpora veže uz minimalne prinose ili stočne resurse, više dolazi do izražaja ta proizvodno vezana komponenta, što je, drže u Smarteru, jako dobro.

Od cjelokupnog iznosa koji se odobrava za izravna plaćanja prema pravilima EU-a, u ZPP-u su za razdoblje od 2014. do 2020. (koje se produžuje i na 2021. godinu) 15 % sredstava zemlje članice mogle usmjeriti na PVP, od kojih 13 % za pojedine proizvodnje koje su dopuštene (npr. nije dopušteno poticanje proizvodnje svinjskog mesa i piletine) te još 2 % za sadnju proteinskih kultura.

Kriteriji
Većina zemalja EU-a odlučila se za korištenje EU potpora za proizvodno vezana plaćanja, a, primjerice, Njemačka (uz Francusku), najjača europska poljoprivreda, u svojem modelu potpora nema proizvodno vezane potpore.

Hrvatska ima PVP za proizvodnju mlijeka, za tov junadi, za krave dojilje (radi se o sustavu proizvodnje krava-tele, u kojem se na farmama uzgaja domaća telad), uzgoj ovaca i koza, za voće, povrće, uzgoj šećerne repe i krmne proteinske usjeve.

- S obzirom na nove predložene kriterije, možemo očekivati da će biti smanjen broj korisnika PVP-a jer su kriteriji koje proizvođači moraju ostvariti ipak pooštreni i neki od dosadašnjih korisnika teže će ih ispuniti.

"Za 2021. godinu za proizvodno vezane potpore i potpore za iznimno osjetljive sektore očekuje se alocirati 477 milijuna kuna, a možemo očekivati da će doći do povećanja potpora za proizvođače koji udovoljavaju uvjetima ostvarivanja potpore te će na taj način biti nagrađen rad onih koji više ulažu u proizvodnju, digli su svoju produktivnost i mogu konkurirati na tržištu. Također je bitno što se proizvodi za koje se dobivaju potpore, moraju dokazati računom, otkupnim blokom ili Evidencijom o poljoprivrednoj proizvodnji i prodaji vlastitih poljoprivrednih proizvoda. Korisnik mora imati policu osiguranja za nasade i kulture za koje se traži PVP", naveli su iz Smartera.

Zdenka Rupčić
Osigurati dovoljno sirovine za domaću prehrambenu industriju
- Ne mogu se proizvodno vezanim potporama riješiti mnogobrojni problemi u strukturi poljoprivrede, ali bi bilo dobro da se razmisli i o uvođenju nekih kultura koje će biti interesantne sada kada se ubrzano moramo pripremati za prilagodbu zelenim politikama. Prije svega tu mislimo na znatnije uključivanje proteinskih biljaka, mahunarki i lupina, koje mogu biti iznimno profitabilna zamjena žitaricima i uljaricama, koje ne bi trebali vezati isključivo uz uvjetna grla. Također bi bilo dobro razmisliti o uvođenju PVP za voće i povrće, pa i krumpir, ali i neke druge kulture, korisnicima koji bi proizvedeno dopremali na preradu. Preduvjet za dodjelu PVP-a bila bi proizvodnja određenih količina povrća/voća po hektaru (t/ha), a korisnik bi morao imati dokaze o isporučenim količinama prerađivaču. Osiguravanjem konkurentne sirovine za proizvodnju domaće poljoprivredno prehrambene industrije osiguralo bi se stvaranje visoke dodatne vrijednosti u preradi, a proizvođačima bi se osigurala proizvodnja za sigurno tržište niz godina. Tako bi se moglo utjecati da se prehrambenoj industriji osiguravaju sirovine na domaćem tržištu, a ne da je većim dijelom usmjerena na sirovine iz uvoza - naveli su iz Smartera.
Mijenja se iznos ukupne omotnice
- U prethodnim godinama proizvodno vezana plaćanja usmjeravana su najvećim dijelom u govedarski sektor, gdje je oko 6000 korisnika za krave u proizvodnji mlijeka dobivalo više od 2000 kuna po kravi, zatim za krave u sustavu krava dojilja, gdje je oko 12.000 poljoprivrednih gospodarstava dobivalo nešto više od 1000 kuna po kravi. Najviši iznos po hektaru odobravao se za povrće, i to za 2000 gospodarstava, s oko 3000 kuna po hektaru za dosta širok krug povrća. Kod voćara se potpora također odobrava po hektaru pa je nešto više od 2000 gospodarstava po hektaru voćnjaka dobivalo oko 2000 kuna. Manja je potpora za uzgoj proteinskih kultura – oko 1500 kuna, tov junadi, 800 kuna, te za ovce i koze, 86 kuna. Iznosi koji se odobravaju iz godine u godini se u manjoj mjeri mijenjaju jer se mijenja broj gospodarstava te iznos ukupne omotnice. Također se mijenjaju i kriteriji - navode iz Smartera.
477

milijuna kuna očekuje se alocirati za 2021. godinu za PVP
Možda ste propustili...

NAKON IZBORNE SKUPŠTINE IZABRALI NOVOG PREDSJEDNIKA

Vlasnik Granolija na čelu dobavljača Agrokora

Najčitanije iz rubrike