Osim što negativno utječe na psihu, stres se na mnogo različitih načina upleće u funkcioniranje organizma te je stoga potrebno uložiti trud kako bi ga otklonili, ili smanjili njegov učinak.

Uobičajeno je shvaćanje pojma stres kao nečega što nas živcira ili zabrinjava - bolest, svađa, nasilje, problemi na poslu, polaganje ispita... Naše tijelo, međutim, pojam stresa shvaća mnogo šire. Stres je stanje u kojem pojedinac ne može ispuniti prekomjerne zahtjeve koje okolina pred njega postavlja. Stres je, dakle, sve što od nas zahtijeva prilagodbu, svaka promjena u našim životnim okolnostima, povoljne ili nepovoljne naravi. Već i samo zamišljanje ili predosjećanje promjene stvaraju stres.

Stres je i tjelesni napor poput dugog hodanja, nošenja teških predmeta, nagle promjene temperature, ili obilnog obroka.

Neke od upozoravajućih fizičkih simptoma stresa su glavobolje, ukočeni vrat i ramena, ubrzano disanje, znojenje, bolovi u želucu i mučnina te onih psihičkih, poput pojačane iritabilnosti i netolerancije, nervoze, poteškoća s koncentracijom i negativnih misli. Kvalitetno opuštanje važnije je nego prije s obzirom na pandemiju i izazove koje ona nosi. Jedan od načina je trčanje, ali i bilo koja druga vrsta vježbe. Napetost koju osjećamo potrebno je otpustiti. Stručnjaci tvrde da od stresa možete doslovce otrčati, jer otpušta endorfine i snižava hormone stresa. Sport otpušta hormone poput serotonina i dopamina koji pomažu koncentraciji, popravljaju raspoloženje i povećavaju vlastiti osjećaj dobrobiti. Čak i umjereno vježbanje rezultira povećanjem osjećaja sreće i zadovoljstva, pokazale su studije. No ako želite na taj način ublažiti stres, pripazite da ne pretjerate.

Pretjerate li s vježbanjem kad ste već nervozni, možete izazvati suprotan učinak i podignuti razinu kortizola, hormona stresa.

U idealnim situacijama vježbat ćete na svježem zraku i dnevnom svjetlu. Međutim, važno je odabrati sport u kojem uživate, Ako vježbate samo da biste "odradili" nešto, neće vam to smanjiti stres.

Stres je jedan od bitnih čimbenika za razvoj kardiovaskularnih bolesti koje su glavni uzrok smrtnosti industrijaliziranog svijeta.

Borba protiv stresa počinje usvajanjem zdravih životnih navika. To uključuje smanjenje obujma dnevnih obveza, uvođenje pravilne prehrane s mnogo vitamina i minerala, kvalitetan san, redovnu tjelovježbu uz tehnike opuštanja i meditacije. Fizička aktivnost zasigurno je jedan od najučinkovitijih boraca protiv stresa te već 30 minuta svakodnevne večernje šetnje djeluje blagotvorno na organizam. Naravno, za razgrađivanje stresa najuputnije je tri ili više puta tjedno trčati, brzo hodati, voziti bicikl, plivati ili planinariti.