Magazin
DR. SC. ŽELJKO PAVIĆ, IZVAN. PROF. NA KATEDRI ZA SOCIOLOGIJU FILOZOFSKOG FAKULTETA U OSIJEKU

U društvu “postistine” sve je više ljudi spremno zanemariti činjenice
Objavljeno 13. veljače, 2021.

U intervjuu za Magazin iz lipnja 2019., dr. sc. Željko Pavić, izvanredni profesor na Katedri za sociologiju Filozofskog fakulteta Sveučilišta J. J. Strossmayera u Osijeku, u zaključku je naveo, citiramo: "Umjesto da se pokušavaju neutralizirati glasnici loših vijesti, možda bi se bilo bolje pobrinuti da dobrih vijesti ima što više."

MRVLJENJE STVARNOSTI
U međuvremenu puno se toga zbilo, došla je pandemija korone, pa potresi (Zagreb, Banovina...) i, gledajući širu sliku, dojam je da je dobrih vijesti sve manja, a loših sve više. Vaš komentar?

- Živimo u vrlo specifičnim vremenima i okolnostima, nažalost, mnogo se toga lošega dogodilo u kratkom vremenu. No utjecaj medija na konstrukciju stvarnosti i dalje treba promatrati dvosmjerno. Mediji su doista češće fokusirani na negativne događaje, takvi događaji jednostavno više zanimaju ljude i na njih češće reagiraju. Dio je našeg evolucijskog nasljeđa da bolje primjećujemo stvari iz okoline koje nas mogu ugroziti jer se tako možemo i bolje zaštititi od njih. Mediji pružaju ono što publika traži, a to su češće loše vijesti. I dalje smatram da je pogrešno medije okrivljavati zbog toga što prenose loše vijesti. Prije svega oni ih često ne stvaraju, nego samo prenose. Iako mediji itekako utječu na društvenu i medijsku agendu, neki su događaji sami po sebi iznimno važni i mediji ih ne mogu ne prenijeti. Nadalje, važan dio medija kao "četvrtog staleža" jest da upozoravaju na negativnosti i da djeluju kao korektiv trenutačne političke vlasti i drugih društvenih elita. Elite će hvaliti same sebe, uloga je medija da u tom smislu naprave ravnotežu, koja je važna za funkcioniranje demokracije. Ne znači to da medije posve razrješujemo odgovornosti i pretvaramo u obične prenositelje onoga što se događa, nego samo to da ih ne možemo kriviti za činjenicu da kao društvo vjerojatno proizvodimo puno više loših nego dobrih vijesti. Najlakše je u medijima pronaći žrtvenog jarca, ali stvarnost je znatno složenija.

Da mediji kreiraju javno mnijenje, to se odavno zna, no kad su velike krize, poput aktualne, prouzročene pandemijom korone, a u RH i potresom na Banovini, uloga medija još je naglašenija. Koliko namjerno medijsko konstruiranje bombastičnih naslova utječe na recipijentovu percepciju stvarnosti? Nekad se govorilo - dva Hrvata, tri stranke, a sad dva Hrvata - tri stvarnosti...

- Internet je donio posve novu dinamiku u medijsku konstrukciju stvarnosti, koja, naravno, postoji. Nekada su postojali mainstream mediji, koji su, svjesno ili nesvjesno, mogli kreirati političku i društvenu agendu. U tom smislu postojala je opasnost od političke i ideološke zloupotrebe medija, nastanka autokratskih i totalitarnih oblika vladavine. Opasnost se, dakle, skrivala u centraliziranoj moći nekoliko medija i mogućnosti utjecaja na percepciju pojedinih tema, odnosno ljude i javnost općenito. Utjecaj interneta prilično je kontradiktoran. S jedne strane postoji mogućnost utjecaja na društvene trendove s pomoću iskorištavanja mnoštva podataka koji se na internetu skupljaju o svakome od nas, od naših potrošačkih navika, pretraživanja interneta, komentara na društvenim mrežama, internetskim mrežama koje stvaramo s drugim ljudima... S jedne je strane legitimno da se takvi podatci upotrebljavaju u svrhu bolje predikcije ponašanja ljudi, na primjer, u slučaju potrošačkih navika. No, s druge strane, takvi podatci omogućavaju i manipulativni utjecaj na ljude, primjerice, ciljanim usmjeravanjem političkih poruka.

Drugi je potencijalni utjecaj interneta posve suprotan. Rekao bih da je u pitanju mrvljenje stvarnosti u milijune djelića, u mnoštvo individualnih istina među kojima nema dijaloga. Splet dugoročnih društvenih trendova, kao što su individualizacija i pad vjerovanja u autoritet, kao i specifične decentralizacije koju donose novi mediji, dovodi do toga da se više ne vjeruje ni mainstream medijima i društvenim institucijama, da svatko vjeruje kako ima pravo na svoju verziju istine, a na internetu se doista može pronaći mnoštvo verzija istine o svemu. Takve situacije donose novi medijski pluralizam, ali i opasnost da izgubite kriterije, pa i želju da vjerujemo da možemo dijalogom doći do rješenja javnih problema, odnosno do nestanka javnog mnijenja u klasičnom smislu riječi. Mislim da te promjene ne treba precjenjivati, ali ne treba ih ni podcjenjivati.

BORBA ZA OPSTANAK
Eskalaciji medijskog senzacionalizma vjetar u leđa daje i zabrinjavajući porast politikantstva, populizma i demagogije, ne samo kod nas nego i drugdje u svijetu. Gdje je nestala novinarska etičnost, je li ju dodatno devastiralo digitalizirano i globalno umreženo 21. stoljeće? Što bi rekao Marshall McLuhan da vidi kakvo je danas njegovo "globalno selo"?

- S obzirom na pluralizam koji donose novi mediji i na gubljenje tradicionalne uloge novinara kao "gatekeepera", koji su mogli odlučivati što je legitimna vijest, odnosno koji događaj zaslužuje postati viješću, nije iznenađujuće da i regulacija novinarske etike postaje problematična. Novinari se moraju natjecati sa sve bržom produkcijom vijesti, koje danas proizvode i obični građani te mnoštvo drugih aktera preko interneta i internetskih društvenih mreža. U takvoj situaciji nije jednostavno poštovati etička načela, a istovremeno ostati konkurentan, profitabilan i izboriti se za svoj dio publike. Osobito u današnje doba, kada je sasvim legitimno govoriti o postojanju društva "postistine", u kojemu je sve više ljudi spremno zanemariti činjenice i prihvatiti kao točno ono što odgovara njihovim interesima ili vrijednosnim i ideološkim preferencijama. U borbi za opstanak na tržištu lako je zanemariti etička načela te se voditi isključivo kriterijem objavljivanja onoga što se dobro prodaje. Očito je da bi u globalno selo trebalo vratiti dobre običaje, ali nije jednostavno reći kako.

UČESTALOST DEMONIZACIJE
Zaključno - u kojem bi se smjeru trebala razvijati komunikacijska budućnost, napose digitalni mediji i s tim u vezi njihov utjecaj na suvremeno društvo? Sabor je ovog tjedna raspravio Prijedlog zakona o elektroničkim medijima...

- To je vrlo teško pitanje, koje izaziva mnoge prijepore, koje možemo primijetiti i u reakcijama na prijedlog zakona koji ste spomenuli. Potrebno je nekako regulirati internetsku džunglu u kojoj se šire opasne dezinformacije, klevete i govor mržnje, ali tako da se sačuva sloboda i pluralizam koji je donio internet. I dalje je važna regulativna, iako pomalo naivna, ideja digitalne demokracije, u kojoj imamo informirane građane koji donose dobre odluke i kojima je teže manipulirati u usporedbi s nekadašnjim vremenom masovnih medija, u kojemu je davanje informacija bilo puno više centralizirano. U tom smislu, nisam siguran da je dobro učiniti medije jedinima odgovornima za problematične sadržaje koji se objavljuju u njima, a koje su stvorili sami korisnici, kao što su, na primjer, komentari članaka. U njima se doista može naći svašta, no mediji ne mogu biti odgovorni za činjenicu da su kleveta i govor mržnje prečesto u našem društvu, pa i društveno prihvatljivi.

Ako se promijeni način javne komunikacije, odnosno stvori tolerantniji odnos prema onima koji su drukčiji i drukčije misle, tada će i takvih pojava biti manje u korisnički stvorenim sadržajima. Iako je politička borba legitimna stvar, prečesto se pojavljuje demonizacija političkih protivnika pod svaku cijenu, a što utječe i na sadržaje koji se pojavljuju na internetu, odnosno svjesnu proizvodnju govora mržnje i lažnih vijesti. (D.J.)
Dio je našeg evolucijskog nasljeđa da bolje primjećujemo stvari iz okoline koje nas mogu ugroziti jer se tako možemo i bolje zaštititi od njih...
U borbi za opstanak na tržištu lako je zanemariti etička načela te se voditi isključivo kriterijem objavljivanja onoga što se dobro prodaje...
Potrebno je regulirati internetsku džunglu u kojoj se šire opasne dezinformacije, klevete i govor mržnje, ali tako da se sačuva sloboda i pluralizam koji je donio internet...
Možda ste propustili...

SJEĆANJA U SJENI KORONE: LITVA - ŽIVOT NA SJEVERU

U raju, na Baltiku

VELEPOSLANIKOV IZBOR

Jučer za danas

S INOM NA KAVI: DRUGA STRANA DIPLOMACIJE

Veseli me prijateljstvo litavskih i hrvatskih gradova

Najčitanije iz rubrike
DanasTjedan danaMjesec dana
1

SVJETSKO PRIZNANJE ZA LIVIU PULJAK I HRVATSKU ZNANOST

Često ne mogu spavati od novih
ideja koje mi padnu na pamet

2

VELEPOSLANIKOV IZBOR

Jučer za danas

3

GLAZBENI INTERVJU: VALTER KOCIJANČIĆ - PARAF

Priča nije završena, svi
i dalje živimo u punku!