Žitarice oduvijek zauzimaju važno mjesto u ljudskoj prehrani. Najčešće ih koristimo u obliku zrna, pahuljica i brašna. Nutricionistički gledano, najbolje je konzumirati cijelo zrno žitarice, termički obrađeno ili proklijalo.

Žitarice bi trebale biti dio svakodnevne prehrane s obzirom na to da su izvrstan izvor složenih ugljikohidrata, vlakana te minerala i vitamina. U odabiru žitarica, ako je to moguće, valja birati one cijeloga zrna, jer rafinirane i prerađene žitarice imaju znatno manju nutritivnu vrijednost. Važno je znati i kako pravilno kuhati različite žitarice kako bi ostale i hranjive i ukusne. Ono što prije svega treba znati jest da žitarice nakon kuhanja mogu stajati tri- četiri dana u hladnjaku, što olakšava pripremu jela i štedi vrijeme.

Svoju punu hranjivost žitarice zadržavaju prva 24 sata, a zatim gube hranjive sastojke, ali i okus. Također valja znati da se za bolju probavu sve žitarice prethodno mogu namakati, a za neke je to obvezno. Riža je u našoj kuhinji druga najpopularnija žitarica, nakon pšenice. Bijelu rižu kuhamo u omjeru 1 šalica riže: 2 šalice vode. Ona se stavlja u već provrelu vodu i kuha 20 minuta. Smeđa riža namače se osam sati prije kuhanja u hladnoj vodi te se nakon namakanja kuha. Namače se u omjeru 1: 2, a kuha 45 minuta. Pir i ječam trebaju se kratko namakati te se stavljaju u hladnu vodu u omjeru 1: 2. Namaču se bar 40-50 minuta. Amarant je bogat kalcijem, željezom, magnezijem, fosforom, vlaknima, vitaminima C, E i B, folnom kiselinom, kao i esencijalnim masnim kiselinama, a ne sadržava gluten. Nije ga potrebno prethodno namakati. Kuha se u vodi u omjeru 1: 3. Gotov je već za 25 minuta. Kvinoja se također ne namače, a skuhana je već za 15 minuta. U pripremi za jednu šalicu kvinoje trebaju dvije i pol šalice vode, i to provrele. Heljda i proso pripremaju se tako da se prije kuhanja nasuho preprže u tavici. Stavljaju se u provrelu vodu i kuhaju 15-20 minuta, u omjeru 1: 2. J.Kn.