Ekonomija
UZLET NA TRŽIŠTU I U "LOCKDOWNU"

Cijena čvaraka raste - kilogram i do 300 kn
Objavljeno 14. siječnja, 2021.
Godišnje se regularnim putem proda između 400 i 450 tona čvaraka, a uvoza praktički nema, kaže Igor Miljak iz HGK-a

Čvarci su u tijekom zadnjih nekoliko godina postali pravi gastronomski hit, a tu popularnost prati i osjetan rast cijena. Kilogram čvaraka još ne tako davno stajao je oko 50 kuna, a danas se prodaju i po 300 kuna za kilogram.


Uz klasične čvarke, na policama se sve češće mogu naći i inovativni proizvodi poput namaza i snackova od čvaraka. Povećanu potražnju ulaganjima u proizvodnju popratile su i domaće tvrtke, a predsjednik uprave karlovačkog PPK-a, u sastavu Grupe Pivac, i potpredsjednik Grupacije klaoničke industrije i prerade crvenog mesa HGK Igor Miljak, pojasnio je zašto cijena čvaraka tako rapidno raste i zašto postaju sve privlačniji kupcima.


"Glavni razlog njihovoj relativno visokoj cijeni jest činjenica da kvalitetan čvarak zahtijeva kvalitetnu sirovinu do koje nije lako doći. Suvremeni uzgojni trendovi preferiraju tzv. mesnate svinje, čija genetika jamči više mišićnog i manje masnog tkiva. Budući da se čvarci proizvode od čvrstog masnog tkiva to ujedno znači manje dostupne sirovine za njihovu proizvodnju. Od jedne svinje, koja u trenutku klanja u prosjeku teži od 125 do 130 kg, moguće je dobiti samo tri do četiri kilograma kvalitetne masnoće za topljenje, a od te ulazne sirovine, nakon topljenja dobijemo svega oko deset posto prešanih čvaraka, odnosno oko 15 posto, ako se radi o neprešanim čvarcima. Treba napomenuti i da je cijeli proces, uz sve nužne standarde proizvodnog procesa, baziran na tradicionalnoj tehnologiji“, naglašava Miljak, uz napomenu kako su i moderni trendovi zdrave prehrane također odigrali ulogu u popularizaciji čvaraka.


Naime, zbog značajnog udjela proteina od čak 31 grama u 100 grama proizvoda, čvarci su visokokvalitetan proizvod za sve koji paze na nutrititivnu vrijednost hrane.


Takav uzlet na tržištu u PPK-u su popratili i ulaganjima u proizvodnju. U sklopu velikog investicijskog ciklusa započetog prije tri godine pustili su u rad pogon za proizvodnju masti i čvaraka opremljen najsuvremenijom tehnološkom opremom, koji je u ovom trenutku među nekoliko najvećih u EU-u. Danas na godišnjoj razini proizvode 250 tona čvaraka, dio u vlastitom brendu, a ostatak u brendovima robnih marki trgovačkih lanaca. Miljak procjenjuje da se godišnje regularnim putem proda između 400 i 450 tona čvaraka, a zanimljivo je da uvoza praktički nema.

"Osim plasmana na domaćem tržištu, izvozimo ih i diljem Europe, u susjednu Sloveniju i Srbiju, ali i u Njemačku, Austriju, Švicarsku, Švedsku i druge zemlje Europske unije. Dio čvaraka iz našeg pogona odlazi i u pekarsku industriju, gdje se dalje koriste u proizvodnji“, rekao je Miljak, i dodao da su uz klasične prešane čvarke u pakiranju od 250 grama izbacili i snack varijantu u vrećici od 100 grama, a rade i namaz od čvaraka koji je također naišao na odličan odaziv kupaca.


I.Getto
Sirovina je 50 posto vrijednosti čvarka
Zaštitni znak baranjskog čvarka je Vladimir Škrobo-Bajo, vlasnik Baranjske kuće i organizator poznatog karanačkog Čvarak festa. Već je mnogo puta objašnjavao zašto njegovi čvarci stoje 120 kuna za kilogram, poručujući onima koji tvrde kako je to mnogo novca da - pokušaju sami. ‘‘Računica je jednostavna. Sirovina je 50 posto vrijednosti čvarka, čemu treba dodati posao prilikom rezanja masnoće i topljenja čvaraka te drva ili plin. Zarada je svega 15-ak posto‘‘, objašnjava, dodajući kako su čvarci od crnih svinja nešto skuplji, jer one daju manje masnoće.
Vladimir Škrobo-Bajo

organizator karanačkog Čvarak festa

Tijekom karanačkog Čvarak festa proda se 300 kilograma čvaraka u nekoliko sati. I u lockdownu čvarci su traženi, a u Baranjskoj kući prodajemo ih putem web-stranice www.karanac.com.
Možda ste propustili...

UZ SVJETSKI DAN OČUVANJA ENERGIJE

Energetska učinkovitost i zaštita okoliša

PORASLE INDUSTRIJSKE AKTIVNOSTI

Proizvođače muči nabava sirovina

VELIK BROJ PRIJAVLJENIH KVALITETNIH PROJEKATA

Dodatnih 185 milijuna kn za nepoljoprivredne djelatnosti