Obnova Paleja završit će u 30. godini nakon uništenja
Objavljeno 9. siječnja, 2021.
Palača će biti belišćanski kulturni, društveni, edukativni i turistički centar
BELIŠĆE - Jedno od najbolnijih razdoblja Domovinskog rata u Belišću i okolici zasigurno je bio sam početak 1992. godine kada je u jednom od nebrojenih topničkih napada pobunjenih Srba i JNA iz smjera okupirane Baranje na područje Valpovštine u večernjim satima pogođen simbol Belišća – upravna zgrada Belišćanima poznata kao Palej Gutmann. Sve nije završilo samo na rušenju objekta, već se zbog pogotka to najljepše belišćansko zdanje prvo zapalilo, a onda i do jutra potpuno izgorjelo. Očajni Belišćani koji su se zatekli u neposrednoj blizini palače mogli su samo nemoćno promatrati kako u crnom dimu ostaju tek zidovi nekadašnje bijele gradske ljepotice, koja je dugo bila središte i pojam razvoja slavonske Podravine. Takvu ju pamte generacije radnika prvo poduzeća S. H. Gutmann, a zatim i njegova sljednika Kombinata Belišće, čime je zaslužila posebno mjesto u srcima stanovnika Belišća i okolice koji su u danima njezina stradanja "plakali kao mali djeca", prisjećaju se očevidci.
Okupljalište Belišćana
Nepuna tri desetljeća nakon te tragedije Grad Belišće, koji je otkupio objekt od tadašnje tvrtke Duropack Belišće d.o.o., danas D. S. Smith Belišće d.o.o., odlučio je simbolu grada vratiti stari sjaj kojim bi trebao bljesnuti do kraja sljedeće godine, 30 godina nakon najtežeg dana u svojoj povijesti, i postati belišćanski kulturni, društveni, edukativni i turistički centar. Kako je na početnoj konferenciji projekta "List do lista - industrijska baština Belišća", vrijednog 21.407.631,56 kuna, a u sklopu kojeg će se obnoviti Palača Gutman, najavila zamjenica gradonačelnika Ljerka Vučković, taj je projekt izuzetno važan za grad i konačnu obnovu Paleja. "Prva obnova ovog objekta, koji je u historicističkom stilu izgrađen početkom 20. stoljeća, počela je 2004. godine, ali je ubrzo stala. Mi ćemo sada kroz program revitalizacije kulturne baštine urediti prostor koji će svim Belišćanima biti na korist i ponos, a uz palaču uredit će se i pristupne površine, uz koje će industrijska baština dodatno doći do izražaja. Tako će cijeli prostor između zgrada zaštićene kulturne baštine, odnosno između Pekmez-ulice, zgrade nekadašnje direkcije SPŽ-a i same Palače Gutmann dobiti novi izgled, koji će pridonijeti atraktivnosti grada Belišća", poručila je Vučković.
Uz novi izgled Paleja, jednako raduju i najave Belišća o novoj namjeni tog objekta, u koji namjeravaju smjestiti kulturne sadržaje, između ostalog i knjižnicu i čitaonicu, koji će generirati kretanje ljudi, te interpretacijski centar za industrijsku baštinu, jer je i samo Belišće nastalo kao industrijsko naselje. U muzejskom dijelu palače bit će zastupljena upravo ostavština obitelji Gutmann, a multimedijska dvorana imat će edukativnu funkciju i bit će na raspolaganju udrugama. Od ovog prostora žele stvoriti centar, okupljalište svih Belišćana i njihovih gostiju.
Koliko je to velik i važan projekt ne samo za Belišće i Slavoniju nego i u mnogo većim razmjerima najbolje svjedoči podatak da ta jednokatnica, sagrađena 1905. godine, svojom monumentalnošću ulazi u krug najvećih arhitektonskih ostvarenja nastalih početkom 20. stoljeća. Registrirana je kao spomenik kulture A-kategorije i upisana u Registar nepokretnih spomenika kulture Regionalnog zavoda za zaštitu spomenika kulture Osijek.
Novac EU-a
Ta secesijska ljepotica građena je u stambene svrhe, no na veliku žalost baruna Edmunda Gutmanna, koji ju je dao sagraditi, toj namjeni nikad nije služila. Tijekom Prvog svjetskog rata u zgradi je bila smještena vojna bolnica. Nakon toga veći dio zgrade služio je za uredske prostorije Gutmannove tvrtke, a u vrijeme Drugog svjetskog rata pod jednim dijelom zgrade bilo je izgrađeno sklonište za smještaj jednog dijela građanstva u slučaju zračnih napada. Pod kraj rata njemačka je vojna komanda u jednoj podrumskoj prostoriji imala smještenu prolaznu prihvatnu ambulantu za pružanje prve pomoći svojim ranjenicima, stoji u povijesnim zapisima o objektu o kojemu je sve do agresije na Hrvatsku Kombinat Belišće strogo vodio računa. Njegova povijesna vrijednost kao spomenika kulture sada je prepoznata i potvrđena i preko visokog postotka sufinanciranja obnove iz fondova EU-a.
Lidija Aničić
U I. svjetskom ratu u zgradi je bila smještena vojna bolnica koja je s 27 prostorija bila pravi sanatorij
Građena za barunicu
Prema povijesnim zapisima koji se čuvaju u belišćanskom muzeju, Edmundov sin Artur oženio se barunicom Štefanijom, koja se nerado zadržavala u Belišću. Ona je, pak, više voljela živjeti u Budimpešti, Beču, Parizu i drugim mondenim svjetskim gradovima, čime Edmund nije bio zadovoljan. Da bi sina i snahu ipak privukao u Belišće, u njemu je sagradio impozantnu palaču. No unatoč njezinoj ljepoti, barunicu Štefaniju ni palača nije zadržala u Belišću.