Kultura
URUČENA PRIZNANJA DANA JOSIPA I IVANA KOZARCA

Laureati Antonija Bogner-Šaban, Ena Haler, Paula Ćaćić
Objavljeno 5. prosinca, 2020.
Nagrada je neka mala potvrda da nešto dobro radite i to zbilja puno znači

Uručene su nagrade laureatima 26. dana Josipa i Ivana Kozarca, manifestacije koju su osnovali Društvo hrvatskih književnika, Slavonska naklada Privlačica, Vukovarsko-srijemska županija, Grad Vinkovci i Hrvatske šume, a radi proučavanja, promicanja i vrjednovanja književnih opusa zavičajnih književnika. Nagrada za životno djelo ove je godine pripala književnoj znanstvenici, dr. sc. Antoniji Bogner-Šaban, koja zbog epidemiološke situacije nije nazočila dodjeli, za knjigu godine Nadohvat mladoj osječkoj književnci Eni Katarini Haler, a povelja uspješnosti za mlade pisce pripala je Pauli Ćaćić za prvijenac Osobni pejzaž.



Slavonski pisci

U ime Antonije Bogner-Šaban nagradu je primila dr. sc. Dubravka Brezak Stamać kazavši kako "nema otmjenije geste od zahvale dodijeliti joj Nagradu za životno djelo Josip i Ivan Kozarac", jer "slavonski pisci i kazališni djelatnici vezani uz Osijek i Vinkovce otkriveni su uvelike zahvaljujući književnoteorijskim radovima dobitnice ove uvažene nagrade", a neuomorno je pisala i o manje poznatom književnom radu slavonskih pisaca, pa i Kozaraca".


Dosadašnji su dobitnici nagrade za životno djelo Anto Gardaš, Pavao Pavličić, Ivo Balentović, Miroslav S. Mađer, Zlatko Tomičić, Dragutin Tadijanović, Dubravko Jelčić, Vladimir Rem, Branimir Bošnjak, Katica Čorkalo-Jemrić, Stanislav Marijanović, Tito Bilopavlović, Vlado Andrilović, Kazimir Klarić, Branko Hribar, Stjepan Babić, Stjepan Damjanović, Bogdan Mesinger, Lujo Medvidović, Marko Samardžija, Krešimir Nemec, Dubravka Oraić-Tolić, Jasna Melvinger, Josip Užarević i Ljubica Kolarić-Dumić.


Eni Katarini Haler svako priznanje i svaka nagrada neopisivo su vrijedni, to je, kaže, ta neka mala potvrda da nešto dobro radite i to zbilja puno znači.


- Kod ove nagrade mi je posebna, naravno, i ta vezanost uz regionalni kontekst, i dio radnje knjige odvija se u Slavoniji, odakle sam rodom, pa sam zbog toga posebno sretna. To više što su mi Tena i Đuka Begović svakako bili među dražim lektirnim naslovima još u srednjoj školi, vezana sam uz njihove autore, privlačilo me još tada to naličje slavonskih sela koja sam kao dijete doživljavala pitomima i nekako plošnima. To su teme koje se i danas smatraju provokativnima, kada pišete o ruralnim sredinama na taj način, tekstovi se doživljavaju kao nešto inovativno, a zapravo se o tome govorilo još prije više od sto godina, pa i tko zna koliko prije, to mi je fascinantno – kaže Ena, dodajući kako je puno ljudi lijepo reagiralo na knjigu i kako joj je uvijek drago čuti da je nekoga dotaknula na osobnoj razini, podsjetila na neku njegovu osobnu priču. Zadovoljna je i kritičarskim osvrtima, posebice što joj je to prva knjiga, "a među njima ima i zbilja kvalitetnih, i samu me iznenađuje kako pažljivo neki ljudi čitaju".
Poticaj za pisanje

- Iznimno mi je drago što sam dobila priznanje na Danima za svoju drugu zbirku poezije. Kao i svakoj mladoj spisateljici, nagrade su mi poticaj za daljnje pisanje, svojevrsno ohrabrenje da nastavim dalje razvijati svoj rukopis. Drago mi je što nagrada dolazi iz Vinkovaca, jer me vrlo lijepe srednjoškolske uspomene vežu uz taj grad. Voljela bih da su moje knjige dostupnije, da se mogu pronaći u knjižnicama i knjižarama, ali trenutno to nije slučaj i to me žalosti. Naposljetku, nitko ne piše knjige za sebe, knjige trebaju pronaći put do čitatelja. Nadam se da će moja knjiga upravo zahvaljujući ovom priznanju dobiti na vidljivosti i da će nekako ipak pronaći svoj put do polica. Zasad je izišla jedna kritika knjige. Intimistička zbirka poezije Osobni pejzaž, urednika Nikole Đuretića, podijeljena je u tri ciklusa: tijelo, odnosi, bugarska. Tri ciklusa ujedno čine tri prostora izložena vanjskome utjecaju, ranjivosti i promjenjivosti. Prvi ciklus posvećen je ženskome tijelu, koje je izloženo različitim promjenama kao što je odrastanje i bolest, nasilju, javnome diskursu. Drugi čine pjesme u kojima se ljubavni odnos prikazuje kroz predmetnost, teritorijalnost, stambeni prostor, a treći je posvećen geografskom prostoru - Bugarskoj, u kojoj se sjedinjuju motivi tjelesnosti i ljubavi - objašnjava svoj prvijenac Županjka Laura Ćaćić.

Zlatko Krilić, predsjednik HDK-a, suutemeljitelja Kozarčevih dana, rekao je kako je i ova manifestacija dio proslavljanja 120 godina HDK-a, što se obilježava ove godine.


Miroslav Flego
Bavila se piscima poteklim iz Slavonije
Antonija Bogner-Šaban za Glas Slavonije izjavila je kako je, jer se godinama bavi kazališnom poviješću u Slavoniji i Srijemu, nagrada Dana Josipa i Ivana Kozarca za životno djelo veliko priznanje njezinim istraživanjima.

- Rodom Osječanka, a obiteljskim korijenima Vinkovčanka, bavila sam se piscima i kritičarima (Joza Ivakić, Josip Bogner, Vladimir Lunaček, Iso Velikanović, Matko Peić) i teoretičarima i jezikoslovcima (Nikola Andrić, Julije Benešić) koji su potekli iz toga kraja. Redovito sam sudjelovala na skupu Kozaraca, napisala monografiju o Gradskom kazalištu "Joza Ivakić", monografiju Festival glumca. Jedna sam od urednica knjiga u kapitalnom nizu Slavonica izdavača Privlačica. Stoga je teško odvojiti pripadnost rodnom kraju i profesionalna određenja. U ovim teškim vremenima, kada se borimo protiv nevidljivog neprijatelja, Nagrada za životno djelo posebna mi je radost i poticaj jer me podsjeća na velikane, Slavonce i Srijemce, koji su se uvijek borili za ostvarenje svojih ciljeva. Sretna sam što je moj prilog toj društveno višeslojnoj problematici prepoznat i ovjenčan ovom visokom i časnom nagradom - kaže Bogner-Šaban.
Prof. dr. sc. Ružica Pšihistal kaže kako je pobjednička lenta za književnu knjigu godine pripala Eni Katarini Haler, koja je svojim prvim romanom Nadohvat osvojila i čitatelje i znanstvenu javnost:

- Glasom djevojčice Katarine, autoričine bake, ispripovijedana je povijest njezina života i njezine obitelji osuđene na "goli život", koji im ne pripada i kojim ne raspolažu. Snažna antiratna poruka nije zarobljena crno-bijelim razvrstavanjima na crti "mi" i "oni" jer zlo nema ideološki predznak, nego je zaokupljenost dobrim u vremenu zla najsnažnija značenjska osovina romana. Literarno suvereno koristi moć epske fikcije da onomu što se uistinu dogodilo udahne novi život, vješto kombinirajući klasično realističko pripovijedanje, psihonaraciju, razvijenu deskripciju sa simboličnim žarištima (zemlja) i snažnim poetskim emotivnim urezima. Pravi roman epskih razmjera, autentičan, studiozne postave i virtuozne pripovjedne izvedbe!
120 godina
HDK slavi s Danima Kozaraca
Najčitanije iz rubrike
DanasTjedan danaMjesec dana
1

IZMJEŠTENI POSTAV “SREDNJOVJEKOVNI GRAD RUŽICA”

Izložba stoji i bez muzeja

2

STANKO ABADŽIĆ U “SOUL OF STREET”

Hrvatski fotograf u novom broju njemačkog časopisa

3

GALERIJA ULUPUH PREDSTAVLJA RAD MIRELE IVANKOVIĆ BIELEN

Izložba o minijaturnom svijetu crtića “Neposlušne”