Magazin
DR. SC. KRISTINA ŠTRKALJ DESPOT

Epidemija nije rat, a situacija u kojoj se nalazimo nije ratno stanje
Objavljeno 5. prosinca, 2020.

Korona je mnogo toga promijenila, pa i jezik svakodnevice. O toj važnoj temi u kontekstu aktualne pandemije razgovarali smo s dr. sc. Kristinom Štrkalj Despot, pomoćnicom ravnatelja na Institutu za hrvatski jezik i jezikoslovlje u Zagrebu.

ZASIĆENOST METAFORAMA
U jednom Vašem radu postavljate pitanje "Kako koronavirus mijenja jezik kojim govorimo (i mislimo)?". Sažeto, kakav bi bio odgovor?

- Jezik nam se, kao i naša svakodnevica, znatno promijenio. Pojavio se niz novih riječi koje se iznimno brzo šire zahvaljujući društvenim mrežama, pojavile su se i nove kombinacije, uporabe i značenja već postojećih riječi te je medicinski žargon snažno prodro u opći jezik. Jezik nam tako prije svega vrvi riječima iz specijaliziranoga jezika medicinskoga žargona (npr. COVID-19, koronavirus, anosmija, asimptomatski bolesnik, komorbiditet, letalan, lokalna transmisija, nulti pacijent, oksigenacija, respirator, respiratorna bolest, respiratorna infekcija, slobodna cirkulacija virusa, virolog, virologija itd.). Neke su riječi, imena i nazivi i dosad bili uobičajeni, ali su sada iznimno povećali svoju čestoću i za sve nas dobili utjelovljenije značenje no što su ga dosad imali (u smislu da će nam još dugo aktivirati cijeli semantički okvir ove epidemije i našega osobnog iskustva s njom). To su riječi, imena i nazivi poput: dezinfekcija, dezinficijens, samoizolacija, izravnavanje krivulje, linearni rast, eksponencijalni rast, Stožer civilne zaštite, karantena, maska, rukavice, epidemija, epidemiolog, epidemiološki, trijaža, izolacija, nastava na daljinu, rad od kuće itd. Dakako, s obzirom na brzinu i intenzitet širenja ove jezične infekcije niz je riječi i izraza preuziman doslovnim prevođenjem iz engleskoga jezika (imunitet krda, socijalna distanca). Neke su riječi ili dijelovi složenica potpuno preuzeti iz engleskoga poput koronafree, koronaparty, lockdown, shutdown itd. Leksički inventar našega jezika znatno je proširen i velikim brojem složenica s prefiksoidom korona: koronakriza, koronamjere, koronapravila, koronafobija, koronamanija, koronaprofiter, koronakriminal itd.

Koliko se, ne samo izravni tzv. krizni govor, nego i njegova metaforička razina mijenjaju? Teških riječi ne manjka...

- Kad je riječ o načinu na koji mislimo o ovoj krizi, čak i površan pogled u članke koji se njome bave jasno otkriva da je temeljni način njegove konceptualizacije metafora rata. Medijskim i općenito javnim diskursom u svim jezicima dominira konceptualizacija koronavirusa kao neprijatelja, sprječavanje njegova širenja kao borbe ili rata protiv opasna nevidljiva neprijatelja kojeg je nužno što prije poraziti. Diskurs je preplavljen riječima i izrazima poput: pogođene države, stožer, prva linija obrane, druga linija obrane, front, napad, bitka, nevidljivi neprijatelj, jak neprijatelj, koordinirana strategija, konačan poraz virusa, silan udarac, prijetnja… Vlade gotovo svih država ovu su krizu konceptualizirale i jezično metaforički oblikovale kao ratno stanje: američki predsjednik govori o ratu protiv kineskog virusa, mađarski predsjednik o ratu na dvama frontovima - protiv migranata i protiv koronavirusa, francuski premijer često ponavlja izraz u ratu smo itd.

Osim metafore rata u hrvatskome medijskom prostoru katkad se koristila i metafora nogometa, pa smo mogli čuti izraze poput: ovo je tek prvo poluvrijeme, ušli smo u drugo poluvrijeme i sl., pa i vrlo elaborirane izraze poput onoga hrvatskoga ministra zdravstva: Ne znamo u kojoj je fazi naša utakmica, je li pri kraju prvog ili drugog poluvremena, ali spremni smo i na produžetke ako treba. Zahvaljujemo na potporama našem Stožeru, ali mi nismo tim koji igra. Cijeli hrvatski narod je na terenu i igra utakmicu protiv koronavirusa za zdravlje cijele nacije. U medijima smo također mogli čitati elaboracije te metafore, npr. dojam je kako se bliži kraj prvog poluvremena u ovoj utakmici neodređenog trajanja. Ako je tako, postavlja se pitanje kako najbolje iskoristiti poluvrijeme: da li ga iskoristiti za promjenu taktike?

Kada želimo govoriti o onome što epidemija čini nama, najčešće ju konceptualiziramo kao katastrofu, odnosno kugu, maniju, pošast, nepogodu, ugrozu, potres, požar, nuklearnu katastrofu, cunami itd., pa rabimo izraze poput: epicentar epidemije, žarište epidemije, područja zahvaćena epidemijom, kuga, Černobil, pošast, nalet, prvi val epidemije, drugi val, tijek epidemije, nalet, bukteća epidemija itd.

Pandemiju, odnosno koronakrizu, mnogi uspoređuju s ratnim stanjem?

- Činjenica je ipak da metafora rata i dalje potpuno dominira javnim diskursom. No unatoč tomu što su analogije između rata i epidemije mnogobrojne, a neke su od njih i utjelovljene ili duboko usađene u kolektivnoj svijesti, treba imati na umu da je ipak riječ o metafori - epidemija nije rat, a ovo stanje nije ratno stanje. Ako rabimo isključivo tu metaforu, možemo upasti u zamku sužavanja opsega misli, a time i djelovanja. Naime, konceptualne metafore neke dimenzije epidemije ističu, ali zato skrivaju neke druge dimenzije koje nisu u skladu s ratnom metaforom. Tako ova ratna konceptualizacija epidemije naglašava nacionalnu i političku dimenziju, a skriva osobnu razinu i razinu međunacionalne suradnje; naglašava lokalne nacionalne napore i potpuno skriva globalne i univerzalne napore i nužnost suradnje. Naglašava ulogu političkih vođa, koji se stoga konceptualiziraju kao generali važnih bitaka koji imaju puno pravo, pa i dužnost, zahtijevati disciplinu i slijepu poslušnost, a skrivena je dimenzija individualne slobode te prava na propitivanje. Naglašena je dimenzija autoritarnosti, jednoumlja i kontrole, a skrivena dimenzija demokracije i slobode govora.

PREMA BOLJEM SVIJETU
I medijski jezik poprimio je nova značenja, pri čemu je negativizma sve više, medijsko crnilo dominira, šire se strah i panika?

- S obzirom na to da je situacija s ovom epidemijom svima nama nova, iznimno opasna i ozbiljna, vjerujem da je i novinarima teško o njoj objektivno izvještavati, a da se pritom izbjegne širenje straha i panike, jer su naprosto činjenica takve i brojevi takvi da u ljudima izazivaju paniku. Medijski jezik i način izvještavanja prilagođeni su izvanrednosti i kritičnosti situacije, i ja čak nisam sklona u ovakvoj situaciji to kritizirati. Mogu samo komentirati iz područja svoje struke da bi bilo dobro izbjeći metaforu rata kad god je to moguće, jer ona zasigurno dodatno naglašava sve negativne aspekte ove situacije, osobito moguću fatalnost njezina ishoda. Dodatno, sama riječ rat za sve nas koji smo proživjeli Domovinski rat dobila je i utjelovljeno značenje te aktivira sva naša stvarna iskustva s tim stvarnim ratom te sve traume, sjećanja i strahove vezane uz njega, koji dodatno pogoršavaju i ovu tešku situaciju. Nogometni je rječnik stoga zasigurno bolji izbor.

Posljedice pandemije već su sad goleme, kako zdravstvene tako i ekonomske i općenito društvene. Koja bi Vaša osobna poruka bila u sadašnjem stanju, ali i za buduće vrijeme bez korone?

- Ovo pitanje daleko nadilazi moje lingvističke kompetencije, pa na njega mogu ponuditi jedino osoban odgovor. Teško je biti optimističan, jer vjerujem da smo svi svjesni kako nas prave posljedice ove krize tek čekaju, i slažem se s Vama da će one, nažalost, biti sveobuhvatne: društvene, političke, ekonomske, sociološke, pa i filozofske. Moje je osobno uvjerenje i nada da će možda, kad sve to prođe, ipak rezultirati malo boljim svijetom: empatičnijim svijetom, svijetom u kojem više cijenimo blizinu i bliskost s dragim ljudima, svijetom u kojem više cijenimo znanost, medicinu i medicinsko osoblje, kulturu, koncerte, putovanja, prirodu, ekologiju… Nadam se da ćemo kao ljudi postati zahvalniji i odgovorniji. (D.J.)

Darko Jerković
Osim metafore rata u medijskom prostoru katkad se koristila i metafora nogometa, pa smo mogli čuti izraze poput: ovo je tek prvo poluvrijeme, ušli smo u drugo poluvrijeme i sl.
Bilo bi dobro izbjeći metaforu rata kad god je to moguće, jer ona zasigurno dodatno naglašava sve negativne aspekte ove situacije, osobito moguću fatalnost njezina ishoda.
Leksički inventar našega jezika znatno je proširen i velikim brojem složenica s prefiksoidom korona: koronakriza, koronamjere, koronapravila, koronafobija, koronamanija, itd.
Možda ste propustili...

NOVI START: SPORAZUM O NUKLEARNOM NAORUŽANJU

Šahovska partija s atomskim figurama

PROF. DR. SC. PERO MALDINI, POLITOLOG I SVEUČILIŠNI PROFESOR IZ DUBROVNIKA

Vlada i institucije države u ovoj situaciji reagirale su kako treba

Najčitanije iz rubrike
DanasTjedan danaMjesec dana
1

(NE)POVJERENJE U INSTITUCIJE

Nekima je za sve uvijek kriva država

2

STUDIJ ZRAKOPLOVSTVA FSB-A: OD ZEMLJE DO NEBA I NATRAG

Idemo letjeti!

3

TJEDNI OSVRT

Uoči izbora ponovno bujaju nove stranke