Velika Britanija prva je država na svijetu koja je za uporabu odobrila cjepivo Pfizera i BioNTecha protiv COVID-19 i najavila da će cijepljenje početi vrlo rano idućeg tjedna. Britanska je vlada prihvatila preporuku neovisne agencije MHRA (Medicines and Healthcare products Regulatory Agency) da odobri to cjepivo za uporabu.

Britanski odbor za cjepivo odlučit će koje će prioritetne skupine prve biti cijepljenje, primjerice osjetljive skupine kao što su korisnici domova za starije i nemoćne, medicinsko osoblje, stariji ljudi, odnosno svi koji su klinički krajnje ranjivi. Pfizer je pozdravio britansko odobrenje. "To odobrenje je cilj kojemu smo težili radeći otkako smo prvi put izjavili da će znanost pobijediti, čestitamo MHRA na sposobnosti da pomno ocijeni te na vrijeme odluči zaštititi stanovništvo UK-a", rekao je direktor Pfizera Albert Bourla. Podsjetimo, Pfizerovo cjepivo na kliničkim ispitivanjima pokazalo je učinkovitost od 95 posto.


Nakon objave britanske odluke, Europska agencija za lijekove (EMA) i zastupnici Europskog parlamenta upozorili su da se cjepiva protiv COVID-19 ne treba brzopleto odobravati. EMA je objavila da će 29. prosinca odlučiti hoće li odobriti Pfizerovo cjepivo, objasnila je da je njezina dulja procedura za odobrenje cjepiva primjerenija jer se temelji na više dokaza i zahtijeva više provjera od hitne procedure koju je izabrala Britanija.


"Prema dostupnim informacijama, Republika Hrvatska planira distribuciju cjepiva do kraja godine, a kao i u svim državama kako bi se sustav zdravstva održao funkcionalnim, prvo će se cijepiti zdravstveni radnici u bolnicama te zdravstveno osoblje i njegovatelji u domovima. Ovisno o pristiglim količinama cjepiva, indikacije će se širiti na vulnerabilne skupine (osobe čije je zdravstveno stanje izrazito narušeno, nap. a.) u populaciji", rekao nam je Dragan Primorac, pedijatar, genetičar i forenzičar. Prema njegovim riječima, "mRNA vaccine technology" koju koriste Pfizer i BioNTech te Moderna, novi je pristup u razvoju cjepiva. Mehanizam djelovanja tog cjepiva temelji se na činjenici da virusna mRNA koju unosimo s cjepivom sadrži cijeli genetski kod tzv. Spike ili S-proteina SARS-CoV-2. "Nakon cijepljenja, tijekom ulaska u ljudsku stanicu, na ribosomima se iz virusne mRNA proizvodi S-protein, koji će u konačnici po izlasku iz stanice postati antigen koji će stimulirati imunosni sustav", objašnjava Primorac.


Branko Kolarić, epidemiolog HZJZ-a, za N1 televiziju istaknuo je kako je cjepivo blizu, ali treba "smanjiti štetu prije njegova dolaska". "Mi ćemo se još nekoliko mjeseci nakon što dođe cjepivo morati pridržavati mjera. Neće sam dolazak cjepiva značiti da možemo sve mjere pustiti. Moramo procijepiti sve, to je izlaz iz krize", rekao je Kolarić.


"Cjepivo se mora čuvati na jako niskoj temperaturi, a kad se odmrzne, može se trošiti četiri dana. Znači, moramo napraviti plan da znamo koju količinu treba odmrznuti i da se ona potroši u četiri dana, a 28 dana nakon prve doze cijepljenje se mora ponoviti. Imamo plan kad dođe cjepivo, samo treba određeno vrijeme da se provede postupak cijepljenja i procjepljivanja", komentirao je Kolarić.


Pitanje cijepljenja godinama je jedno od najkontroverznijih. Godinu dana nakon izbijanja pandemije koronavirusa život milijuna ljudi ovisi upravo o cijepljenju. I dok mnogi to jedva čekaju, manja skupina ljudi boji se da će na cijepljenje biti prisiljena. U Njemačkoj je, primjerice, to teoretski moguće jer vlada ima zakonsko uporište da nametne obvezno cijepljenje. "Dajem vam svoju riječ, neće biti obveznog cijepljenja u ovoj pandemiji", izjavio je ipak ministar zdravstva Jens Spahn. U SAD-u ta opcija, pak, nije isključena, ali takva se odluka ne može donijeti na nacionalnoj razini, nego je u nadležnosti svake savezne države. Njujorška odvjetnička komora u studenome je usvojila rezoluciju kojom će se preporučiti obvezno cijepljenje ako dobrovoljan odaziv ne bude dovoljno velik. Takve se mjere mogu pojačati tako da se necijepljenim ljudima zabrani ulazak u barove i restorane. Stručnjaci kažu da poslodavci mogu potaknuti zaposlenike na cijepljenje sve dok za to imaju legitiman razlog. Australski premijer Scott Morrison još je u kolovozu izjavio da želi da cijepljenje bude obvezno za sve čim cjepivo bude dostupno. U Švicarskoj je izvedivo parcijalno obvezno cijepljenje. Zakon to dopušta, ali samo za posebne grupe ljudi koje se brinu o ranjivim skupinama poput zdravstvenih djelatnika. No većina ostalih europskih zemalja oslanja se na dobrovoljno cijepljenje. "Cijepljenje neće biti obvezno", rekao je francuski predsjednik Emmanuel Macron u nedavnom obraćanju naciji. I Španjolska je priopćila da će u toj zemlji cijepljenje biti dobrovoljno, ali besplatno. U Češkoj, pak, nacionalna strategija cijepljenja nalaže da ono bude dobrovoljno. I talijanski premijer Giuseppe Conte kazao je da favorizira dobrovoljnu odluku.