Svako obiteljsko poljoprivredno gospodarstvo (OPG) koje prima potpore trebalo bi po uzoru na austrijski model izdvajati simboličan iznos za rad savjetodavaca jer bi tako bio siguran da će dobiti kvalitetnu pomoć na terenu.

Prijedlog je to Hrvatske poljoprivredne komore (HPK), iz koje navode i da u Hrvatskoj danas jedan savjetodavac radi s ukupno 400 poljoprivrednika koji primaju potpore (110.418 poljoprivrednih gospodarstava dobiva potpore) i 800 poljoprivrednika koji su u Upisniku (upisana su ukupno čak 170.662 poljoprivrednika).


Na papiru Hrvatska ukupno ima oko 200 savjetodavaca, koji su zaposlenici Ministarstva poljoprivrede, što, kako ističu iz HPK-a, zbog administrativnog opterećenja izaziva nezadovoljstvo proizvođača.

“Također, savjetodavci kod nas godinama pomažu Agenciji za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju, kojoj je čak stotinjak savjetodavaca stavljeno na raspolaganje za upisivanje poljoprivrednika u Upisnik poljoprivrednih proizvođača.


Svima je jasno kako hrvatskim poljoprivrednicima trebaju stručni savjeti - tehnički i tehnološki te financijsko-pravni. Tehničko-tehnološko savjetovanje potrebno je za procese proizvodnje, koji moraju biti sve usklađeniji s brojnim strogim standardima Europske unije, a financijsko-pravni savjeti pomažu i pokazuju koje su mogućnosti za ostvarivanje potpora, za prijave na natječaje te daju informacije o brojnim zakonodavnim izmjenama i natječajima. Veće poljoprivredne tvrtke, odnosno industrija, mogu si priuštiti vanjskog savjetodavca za oba područja, uključujući i onog za tržište, međutim, treba znati da poljoprivrednu strukturu u Hrvatskoj uglavnom čine OPG-ovi, tj. obiteljska poljoprivredna gospodarstva (162.966), od kojih više od polovine dobiva potpore iz prvog stupa Zajedničke poljoprivredne politike EU-a. Veće poljoprivredne tvrtke imaju dobro razrađen sustav, zbog čega lakše dolaze do svih informacija i povratno ih daju donositeljima odluka, koji na temelju tih informacija kreiraju i odluke o poljoprivrednoj politici”, navode iz HPK-a.


Dodaju primjer Austrije, koja ima podjednak broj korisnika potpora, a jedan savjetodavac brine se o sto poljoprivrednika.


- Oni im pomažu tehnološkim savjetima vezanim uz proizvodnju i apliciranje za sredstva u okviru Programa ruralnog razvoja. Postoje i brojni odbori koji surađuju s austrijskim ministarstvom poljoprivrede, a bave se tržištem prema sektorima, zbog čega su austrijski poljoprivrednici daleko bolje informirani te ostvaruju i bolje rezultate u povlačenju sredstava iz EU fondova, ali i usvajaju nova znanja i tehnologije jer brže dolaze do njih, zahvaljujući i savjetodavcima. U Francuskoj se jedan savjetodavac brine o sedamdeset poljoprivrednika. Savjetodavne službe u spomenutim zemljama sastavni su dio njihovih poljoprivrednih komora s ciljem sinergijskog djelovanja poljoprivrednika i savjetodavaca, kontrole situacije na terenu, ali i kontrole cijena savjetodavnih usluga, da ne ide na štetu poljoprivrednika - kažu iz HPK-a.

Hrvatska poljoprivredna komora, ističu nadalje, danas ima 18 sektorskih odbora i okupila je sve vodeće udruge poljoprivrednika i OPG-ove, a ima šest zaposlenika, koji sudjeluju u brojnim projektima. - No bez jake savjetodavne službe, koja bi bila sastavni dio HPK-a, nije ni približno jaka kao slične komore u susjednim državama članicama niti je u mogućnosti s malim brojem zaposlenih brzo informirati golemi broj poljoprivrednika, ali ni dobiti povratne informacije s terena. Ako hrvatska poljoprivreda želi ići naprijed, potrebno je prije svega restrukturirati savjetodavnu službu po uzoru na Austriju, Mađarsku ili Sloveniju. Na taj način svi zajedno bit ćemo spremni za novo razdoblje poljoprivredne politike, koja će od 2023. pred poljoprivrednike staviti brojne nove i teške zahtjeve. Mi u HPK-u smatramo da treba postojati odgovornost za sredstva koja se primaju - kažu iz HPK-a.